79 zané d’départman, mé in lozissyèl a rovoir.

20 mars, par Justin

Mézami, nou lé départman franssé dopi soissantdisneuvan é nou néna noute bann poin for é nou néna noute bann poinfèb é sa sé in n’afèr k’i shanj pa d’ané an ané- nou néna noute bann voyan o rouz é noute bann voityan o vèr. Ni pé dir issi La Rényon néna dé shoz i marsh nikèl é néna dé shoz k’i marsh mal.

Alor, noute késtyon zordi ké nou lé départman franssé dopi toussa lo tan-la sé pou konète si noute éstatu ofissyèl lé bon pou nou osinonsa lé pa bon pou nou.Défoi ni antann La Rényon i mérite in shanjman d’lojissyèl, osinonsa in shanjman d’braké, ou bien si noute modèl dévlopman lé pa in bon modèl pars konm mwin la di an-o la néna bann voyan o rouz dopi dé tan é dé tan, mé néna ossi konm mwin la di bann voiyan o vèr.

In zour, mi rapèl bann zoinalist l’avé poz in késtyon nout kamarad Paul épi l’avé di ali si noute rovandkasskion lotonomi l’avé pran dann kèl éta noute péi nora été é Paul la réponn : pétète nou noré té dann la sityassion d’Maurice é sirésèrtin pèrsone noré pa rogrété. Pars Maurice lé dann in sityassion d’dévlopman ékilibré é nou lé dann in sityassion d’dévlopman dézékilibré mèm in sityassion de kroissanss san dévlopman..

Maurice et lo pèp morissien lé rokoni konm in pèp majeur avèk la possibilité d’désside li mèm sak lé bon pou li é nou nou lé bien loin d’inn sityassion konmsa. Ni pé dir Maurice sé la koloni d’pèrsone é opliss i sava opliss lo pèp morissien néna la possibilité d’dévlope son lénèrji alé oir nou lé pa dann in sityassion konmsa. Sanm pou mwin lo kolonyalism mèm si li la shanj de nom li la sorte par la porte épi li la rante par la fénète é pou Maurice lé pa ditou konmsa.

A bon antandèr, salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus