
La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste
23 avrilAu cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
2 désanm 2024, sanm
Mézami, sépa si zot i koné, mé mwin, pèrsonèlman konm in bonpé d’moune mèm zénérassion é mèm bann zénérassion la vni apré, mèm sète la vni avan, nou la touzour viv dann l’idé d’in dévlopman d’noute péi La Rényon.
Biensir kan ni di dévlopman, ni panss in vré dévlopman. Sé kossa in vré dévlopman ? Mwin la déza antann dir i fo pa konfonn kroissans avèk dévlopman pars sa i vé pa dir mèm shoz. Mwin la fine antann dir galman in PIB élvé sa i vé pa dir forsséman in lékonomi dévlopé. Si ni di noute PIB lé inportan pars sé kékshoz kom 23 milyar lero mé noute péi lé kant mèm pa bien dévlopé. Pou kossa mi di sa ?
Pars ni pé pa dir la mazorité noute popilassion lé assiré d’la satisfakssion son bann bézoin prinssipal… Avèk karante pour san bann pov ? Avèk ankor dissète pour san dmoune dann la mizèr ? Avèk la moityé bann zanfan éné dann in famiye pov ni pé pa dir noute popilassion i trouv shé nou sak i fo pou kontante son bann bézoin éssansyèl.
Sé koi lo bann bézoin éssanssyèl ? Sé lo manzé sifizan an kalité épi an kantité, sé in lozman konm k’i fo, é sé ankor la satisfakssion bann bézoin dann lo domène kiltirèl é dann lédikassion épi la formassion, sé in lanvironeman natirèl korèk, sé bann soin konm k’i fo. Pou sa mi panss nou la bézoin l’égalité épi i fo pa néna in grann diféranss de vi rante inn parti épi in n’ote parti noute popilassio — mi diré i f opa tro linégalité..
Sanm pou mwin ni pé pa dir toussala lé assiré dann noute péi La Rényon é tro d’voiyan o rouz é tropé d’voyan o vèr malgré soissante dsi zané d’départmantalizassion, épi dé réjyonalizassion. Dann noute parti néna plizyèr résponssab k’i di touzour i fo anou in plan ékonomik fé par bann rényoné, pou bann rényoné é sé sa — ni panss — i pé tir anou dann léta d’non dévlopman nou lé d’dan, antouléka dann in léta d’dévlopman insifizan mèm si nou sé in boute inn an parmi bann péi dévlopé.
A kan in léfor koléktif bann rényoné pou mète an èv lo plan ni souète dopi lontan pou noute péi… A bon antandèr salu !
Justin
Au cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Le Haut Conseil de la famille, de l’enfance et de l’âge est revenu dans une note sur la période inflationniste 2021-2025 et ses effets sur le (…)
Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)
En visite à La Réunion, le président de la République a échangé avec le monde agricole, durement affecté par le cyclone Garance qui a suivi un (…)
Mézami l’ariv amwin dann mon éskolarité kotoiye bann marmaye néna bone tète. Mi rapèl inn téi konpran toute pli vite lé z’ote, téi rotien toute (…)
Selon le ministre de la Santé, Yannick Neuder, "autour de 120.000" personnes pourraient avoir été contaminées par le chikungunya, maladie (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)
Le président de la Cour des comptes et du Haut conseil des finances publiques, Pierre Moscovici, a mit en garde contre des prévisions trop (…)