An panssan noute dalon Daniel honoré : la kiltir ? Sa la pa pou diviz lo pèp, mé pou rokonstrui ali

17 zanvié 2022, sanm Justin

In gran militan kiltirèl i sort désote la vi. L’avé in bonpé d’moune pou akonpagn ali é si ni konsidèr in pé la vi konm in téat, ni pé dir, li la pa rate son sorti. Bonpé d’moune la anparl de li é sa sé in n’afèr mi panss lé normal, lé mérité. Dabor pou li mèm, pou in vi li la donn sa la kiltir rényonèz épi pou invite sak i vien apré amenn zot ossi lo konba kiltirèl konm in l’avangard i amenn lo konba.

Pou kossa mi di sa ?

Néna in l’avan-gard dann la kiltir ? Mi panss oui pars néna i amenn lo konba avan lé zot épi souvan défoi kaziman tou sèl sansa avèk inn-dé dalon… Pétète zot va dir amoin « non ». Pétète zot va dir amoin, dann la kiltir la poin ladvèrsèr.. Si zot i di sa zot la fine obliy sak l’arivé kan la sèye fé la MCUR. Pétète zot la fine obliy tout konba déssèrtin la amène pou mète anlèr nout kréol rényoné. Zot la fine obliye nout konba pou maloya épi d’ot ankor i vol pa zot nom si apèl azot « konba pou la kiltir ».

Dann toute péi, an toutan néna inn sansa plizyèr konba kiltirèl. Si moin téi gingn drèss la list, mi pans list-la sré long… Pou kossa ? Pars dizon i fo ni rofléshi kossa i lé la kiltir épi pou kossa ozis bann zaktèr kiltirèl i sobate.. Alon pa rode déor mé issi mèm néna in bataye pou la lang kréol rényoné la komanss dopi sinkantan é zordi ankor la pankor anshové. Néna in n’ot bataye ni koné déssèrtin l’ améné : sinploman pou nou gingn lo droi ète lo pèp rényoné, avèk son listoir, avèk son kiltir. Si zot néna in pé la mémoir zot i doi rapèl toute sak lété défandi pou nou.

La lang ?

In pé i di non-zot i profèr lo patoi. Listoir ? Non listoir d’Frans pars na poin listoir la Rényon. La kiltir rényonèz ? A non, folklore si i vé mé pa plis. Litératir kréol rényonèz ? A non. Téat rényoné ? Sénète si zot i vé. Mé par l’fète pou kossa in konba kiltirèl ?

Pou in n’afèr inportan dizon pou légzistans lo pèp rényoné : san kiltir na poinn pèp. Si ou i vé kass in pèp i fo komans par kass son kiltir, é si ou la kass son kiltir, lé ankor myé ranplas par la vote. l’asimilasyon konm i di, avèk l’alyénasyon son pti frèr d’lé. In konbatan i par, in n’ot i doi pran son plas pa pou diviz lo pèp mé pou konstrui ali. Mi lèss azot rofléshi la dsi, mi pans zot va oir la pa in késtyon fassil pou aport in réponss.

Justin

PadportResponsabilitéMaison des civilisations et de l’unité réunionnaise

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus