Dikté sogon degré la fé lo zour la fète internassyonal lalang matèrnèl

2 mars 2024, sanm Justin

Mézami mi romèrssyé bien la pèrsone la anvoye tèks-la pou mwin ; dabor pars mi yèm bien tèk-la épi pars li la ansèrv dikté dann lo sogondèr.
Zordi mi mète ali dann kréol mé obliye pa sa téin dikté biling.
Ni artrouv pli d’van.

Justin

Contes créoles, « La Naissance du volcan », Daniel Honoré, Editions UDIR, 2005 – Traduction française, Jean-François Samlong

Bann savan i esplik anou dann fon lo sant la tér nana konm ki diré in gran fé. Li fé fonn lo rosh ziska, sitélman li lé sho. Tousala i bouy. Tanzaot, i trouv in félir, in trou, in shominé, épi i romont… Oila koman i éné in volkan, solon zot. Saspé zot la poin toutafé tor… Mé, finfon, kisa la alim do-fé-la, sa zot i kal dési. Moin mi koné… Anfin, lo mo-dir mi koné ! Konté pito mi vann azot telké moin la asté. Akout in kou !

Grille de correction en créole

Bann savan i esplik (ésplik/ ésplike/ esplike) anou dann fon (dannfon) lo (le) sant (Santr/santre) la tér nana konm (kom/ kome) ki (k’i) diré in gran fé (feu). Li fé fonn (fond/ fonde) lo (le) rosh (ros) ziska (juska/jiska), sitélman(si tèlman) li lé sho (so). Tousala (tou sa la) i bouy (bouiy/ bouiye). Tanzaot (tan za ot), i trouv (trouve) in félir (félire, félur, félur), in trou, in shominé (sheminé, sominé, séminé, seminé), épi i romont(e)… Oila (wala) koman i éné in volkan, solon (selon) zot. Saspé (sa s’pé, Saspeu, sa s’peu) zot la poin (pwin) toutafé (tout-a-fé) tor… Mé, finfon (fin fon), kisa (kissa/ ki sa) la alim (alime, alume, alum) do-fé-la (defé-la, dofé-la, de-feu-la, do-feula), sa zot i kal(e) dési (desi, desu, déssi, déssu, dessu dessi). Moin (mwin) mi (m’i) koné… Anfin, lo mo-dir (mo d’dir) mi (m’i) koné ! Konté pito (plito, pluto) mi (m’i) vann (vand/ vande) azot telké (télké, tèl ké) moin (mwin) la asté (ashté). Akout(e) in kou !

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus