In kozman pou la route

« Dsur l’èr d’la morü griyé »

1 févrié, sanm Justin

Médam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.

Mézami lo kassaz lé kui i date pa d’yèr sa La Rényon. Mi panss li lé ossi vyé ké noute nassion kréol é sé la d’dan lo pèp la konstrui son limour kréol.- in koté inportan pou noute kiltir réyonèz. Limour rényoné, sa sé in kassaz lé kui ni fé pou nou, ni fé pou lé zot é si sa i guéri pa noute maladi, sa i ède anou bien siporte noute maléré sor.

Lo kozman mi di azot zordi sa in kozman noute granèmèr Berthe té i ansèrv pou dir la mizik lé monotone, konm la mizik l’égliz dann tan mwin lété marmaye é kom èl téi yème pa la mizik-la él lété kritike kan èl téi antann bann shanté légliz. Mwin l’avé in frèr téi apèl sa la mizik mal-o-vante — pou li, la mizik klassik lété galman in mizik mal o vante mé mwin téi kontante dir azot mwin téi yèm bann shanté la, pars li téi transporte amwin dann in monde mélankolik.

Zordi nou lé pi ladan é bann kantike mi trouv lé bien modèrnizé é sa i fé plézir amwin. Arzoute èk sa néna lo paroli an kréol é pou mwin sa sé in viktoir mi panss mwin ossi mwin néna mon par ladan.

Alé ! Mi kite azot rofléshir la dsi é ni retroub pli dvan, sipétadyé.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus