Inn miniss morisiene défandi parl kréol dann lassanblé nassyonal son péi !

28 mars, par Justin

Mézami, mon bann dalon,

Souvan défoi mwin lé fine dir dann linformassion laba Maurice, mi apréssyé bien la plass banna i done la lang kréol Maurice é par rapor sak i fé laba l’ariv amwin pli d’in kou d’rogrète lo pti plass noute lang kréol rényonèz néna dann bann gran media.

Astèr, fransh vérité, i pé ariv amwin d’ète shoké par déssèrtènn shoz k’i éspass laba dann Maurice é partikilyèrman dann lo mond ofisyèl… Lo soir kan mi rogarde bann déba dann l’assanblé nassyonal é kan mi ékoute déssèrtin miniss épi lo promyé miniss apré koz la lang bann zanglé, mi di dann mon kèr :

Wala lo promyé minis Navin Ramgoolam apré koz anglé. Mi konpran inn-dé mo mé pa assé pou suiv in diskour politik. Sa i pass dann télé é tanmyé mé bann morissien, mi domann si zot i konpran sa é si zot i konpran pa kossa i ansèrv kozé ?

Mi sorte lir Maurice sé in péi miltilang mé néna dë la lang kréol épi lo franssé sa prèss 80% d’moune i koz épi i konpran bann lang-la. Pou l’anglé i paré néna in pti pé d’moune i koz sa épi i konpran sa… San konté sak i koz boshpuri épi shinoi épi d’ote lang ankor.

Alor mi di si lé vré katrovin pour san dmoune i koz bien kréol afèr i mèt langlé dann lassanblé épi mi kalkil si néna in miniss sansa in dépité i koz kréol kossa v’arivé ? Mi di pétète i ariv ar pa rien pars toulmoune i konpran mé wala ké lo 26 mars la fiye Bérenger in miniss junior i mète a koz an kréol é lo prézidan la shanm dépité i di ali :koz langlé, sansa koz franssé mé arète koz kréol.

Poitan na pwin lang ofissyèl laba dann Moris.Poitan mademoiselle Bérenger lé miniss épi èl i partissip lo gouvèrnman. El i koz kréol partou akoz pa dann lassanblé. ? Mwin lé shoké pars mi panss néna zalyéné laba konm dann tan Dev lété député épi li la koz kréol épi li la rotrouv ali dann prizon. Pa pou sa mé pars li té i amenn la lite lo pèp Maurice dann tan-la.

Alor, mézami, mi panss pa i fo lèss lé shoz konmsa pars lo patrimoine kréol kissoi morisien, kissoi shagossien, kissoi rényoné, kissoi séséloi ébin sa sé in patrimoine komin é sa sé in n’afèr i doizète défandi.

A bon antandèr salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus