Konm Rita Bancoult téi di : la mizik Tam-tam sa in n’afèr téi fé toultan

24 octob 2024, sanm Justin

Si zot i rapèl trozour mwin la anparl azot in film dsi bann zil chagos-in film mwin l’avé la shanss rogarde sa avèk dë klass sinkyème épi zot proféssèr. Dann fim-la i parl la rézistanss bann shagossien épi zot anvi, dizon zot bézoin rotourn pou v iv dann zot bannzil Shagoss… Dann film — la Rita Bancoult i parl sak èl i apèl Tam-tam é èl i di, dann tan Tam-tam la sa l’avé toultan toultan.

Kan èl i di l’avé toultan, sa i vé dir, toultan dann la vi d’avan kan bann shagossien l’avé ankor lo droi rèst dann zot bannzil néssans : Rita Bancoult i parl kékshoz èl i apèl Tam-tam é èl i di : « Tam-tam la sa in n’afèr téi fé toultan-toultan ». Toultan avan k’bann grann puissanss konm la désside déporte bann shagossien dann déssèrtin péi zot téi koné pa bien é la plipar d’tan sa lété étranj pou zot.

Si dann la vi d’avan zot téi zoué, épi téi shante, épi téi danss dsi l’èr épi lo ritm tam-tam ; donk séga tanbour sé ké la vi zot téi viv dann Shagoss lété in vi téi valé la pène pou viv. Travaye l’avé, l’amizman l’avé, la kaz ; l’avé épi zot l’avé toute sak téi fo azot dann tan-la. Biensir lété pa in vi d’liks, mé inn vi zot téi trouv téi konvien azot.

Dann sak zot téi apèl zot paradi. Zordi — ni pé dir zot paradi pèrdi — in pé téi di mèm la tir azot dann zot paradi pou mète azot dann in lanfèr dopi pliss sinkante zané déportassion… é biensir sa i done pa ou lanvi shanté, lanvi danssé konmsi ou lété bien sir pals salé oir non.

Dsi linternet mi lir, « séga tambour Chagos » sé inn an parmi bann mizik séga dann Maurice — dann noute manyèr oir lé shoz ni di séga tambour Chagos sé la mizik lo pèp shagossien — mi panss pa ni diré maloya sé in mizik franssèz ? — anfin i di sa lé né dann lésklavaz é i shante an kréol shagossien ? Boudikonte sé i mélanjaj la mizik, la danss, bann shan dou épi énèrjik, é ritmé.

Linstriman prinssipal sé lo tanbour in gran linstriman ron i fo wi shof ali épi wi bate ali pou tir in ritm frappé pou donn bann batman lanssinant konm i di dann la lang franssé — i pé dir sa sé la baz ritmik konm lo roulèr dann maloya. Bann parol lo shantèr i inproviz épi i invante, zoiyé épi sansa i domann pou vanjé. Toussa i akonpagn avèk bann boisson tradissyonèl-baka — épi lo manzé bannzil.

Ishante la kolèr, la révolt, lo dézéspoir dan la doussèr, avèk la doulèr légzil épi la déportassion. La fyèrté lé touzour la, zour an zour èl i manifèst son prézanss mé apré pliss sinkantan loin d’zot péi d’néssans zot mizik lé ménassé disparète akoz plizyèr faktèr : l’éloignman, la mor bann zansien, la kontajyon bann mizik mé le pèp shagossien i défann son kiltir, son kuizine, son bann zistoir.

Astèr mézami kossa ni pé fèr pou ède azot nou k’lé dann comité solidaroité shagoss rényon épi lo mouvman pou la pé ? Ni pé ède azot par noute kontakt, é zot i pé èrde anou par zot orijinalité… Ni prévoi in délégassion marmaye épi zadilt vavnir oir anou l’ané proshène é nou va rézèrv azot lo méyèr akèyemé nou néna lo tan pou anparlé. A bon antandèr salu !

Justin

PadportChagos

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus