L’oséan indien : in dékolonizassion ankor bien loin d’fini

25 mars 2023

Mézami, mwin lé sirésèrtin in pé rantre nou i panss noute loséan indien avèk son bande téritoir lé fini dékolonizé, arshi-dékolizé. Lé possib galman sak i éspass par rapor bande Shagoss i lèss demoune panssé sète afèr d’dékolonizassion, sa sé in n’afèr d’fète.

Mé konm i di, i fo pa ni pran noute dézir pou la réalité. Néna ankor in bonpé téritoir dann loséan indien i viv sou lo réjime kolonizé. Néna in bonpé téritoir lé pa ankor lib. An parlan d’ Shagoss, néna in bon pa d’fé mé si koméla i diskite ni koné pa kansa lo diskission va tèrmine favorabléman. Sirtou kékshoz inportan pou nou rényoné solidèr bande shagossien, kansa bande shagossien va komanss rante shé zot dann bon kondission.

Astèr si ni anparl bande zil éparss konm Europa, Juan de Nova, Bassas de India, Glorieuses épi Tromlin. Si ni anpar de sa, ni pé pa dir sa in bande zil dékolonizé pars La franss la pankor aksèpt zot dékolonizassion. Poitan si zot i ansouvien bien, néna kéktan, kan Prézidan malgash la rande vizite Prézidan franssé, i paré l’avé mète dakor dsu in solission négossyé pou ariv ziska in dékolonizassion konform par raporte lo droi la dékolonizassion.

Kèl suite méssyé Macron la done in n’afèr konmsa ? Zéro kalbass la fimé gran-boi é kan li la fé in pti tour dann Glorieuses li la di : Issi sé La franss ! Poitan li l’avé di in n’ote afèr l’ote zour. Sak i fé ké zordi toute bande zil i rèst kolonizé… Mé la pa toussa, ni pé anparl Mayotte é ni koné bien lo problèm vi ké ni anparl souvan. Nou la anparl Tromlin é in lakor La franss la fé avèk Maurice, mé ziska zordi sa la pass dan l’oubli.

Astèr ni pé, si zot i vé, anparl in pé la COI é koman gouvèrnman franssé la pran noute. Ni pé ankor anparl lésploitassion néo-kolonyal pars la plipar rante bannzil loséan indien lé pa libéré d’sa.

Donk ni pé di, noute dékolonizassion lé ankor loin pou fini é l’anonss in bande bataye ankor.

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportIles ComoresChagosMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus