La trète épi lésklavaz rokoni krime kont l’Imanité. Mé kossa nou la fé pou fé viv so loi-la ?

10 mé 2021, sanm Justin

Mézami, 21 mai l’ané 2001, par la loi Taubira l’éta fransé la rokonèter la trète dann l’atlantique épi dann loséan indien épi lésklavaz konm krime kont l’imanité . la franss la fiks lo dis moi d’Mé konm date pou anparl piblikman késtyon-la. Ni pé fé inn-dé romarke :

Pou komanssé i fo pa ni kroi loi-la la pass konm in lète a la poste pars si li l’avé son partizan, li l’avé galman son band zadvèrsère é banna l’avé trouv toute sorte kalité zargiman pou di in loi konmsa lété pa itil, lété même danzéré pars lété riskab fé monte la kolère band noir kont band blan épi toute sorte la ouyonade ankor.
Ni pé di galman, pou nou rényoné, la loi épi son sobatkoz la amontr anou in n’afèr sèryé, bien vré, mé ké bonpé rant nou l’avé fine zape dann zot mémoir ké nou lé déssandan dë krime konte l’imanité. An kossa sa lé inportan ? Sinploman la konéssans nout listoir lé inportan mèm si listoir lé trajik pars 185 zané dsi in listoir 350 zané a popré, la pa arien ditou.

Sa lé inportan ankor pars anon pa obliye pandan in bon koupe de tan néna demoun ofisyèl téi vé éfass lésklavaz konm la trète dsi lo disk dir nout listoir. Ni pé romèrsyé bande zistorien, ni pé romèrsyé galman band militan politik épi kiltirèl, é romèrsyé band parti konm lo PCR la vanj pou la rokonéssans ni déssande dë krime konte limanité. Ni pé romèrsyé lo pèp rényoné-sirtou son l’avangarde- pou son laksyon pou anpèsh k’i zape toute in gran morso nout listoir.
Sa sé lo pozitif é sa lé i inportan mé ni doi domand anou si nou la fé sak té fo fé pou fé vive la loi Taubira ? Mi panss nou la fé dé shoz mé pa assé par raporte lo karaktère dramatik nout listoir rényonèz.

Konbien séklébrasyon la fé pou lo dis mé ? Konbien lévokasyon la fé pou ranime la flame é sirtou pou rafréshi noute mémoir san sèss. Sète ané lo dis mé i tonb dann vakanss é band marmaye lékol, zot paran, band zamontrèr, band kominoté éskolèr i antandra pa parl dé sa.
Kan lo militan i arète milité épi li mète dan la min band zofisyèl lo soin pou évoke bann zévènman vital pou nout elistoir , ni pé dire zot i mète noute révolt an somèye, zot i mète ali an shomaz. D’apré mwin zot rol lé inportan pou fé rokonète par band zofisyèl band zévènman trajik konmsa, é ankor pli inportan pou anpèsh la loi tonb an féblèss aprésa.
La vi i amontr anou lo shomin a suiv ébin alon suiv lo shomin alon lité pou anpèsh nout listoir tonm dann alétarji.

Padport10 mai

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus