
La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste
23 avrilAu cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
21 out 2023, sanm
Mézami dopi in bon koupe de tan, partou, i antann parl la vi shèr é pou sa i fé la konparézon rante bann pri l’égzagone épi bann pri bann péi l’outre-mèr franssé é pou nou bann pri La Rényon.
9 % pli shèr ! Sa lé pa bonpé sa !
Sé l’Insee k’i fé so bann konparézon-la pars li néna demoune konpétan ladan. Mé kan wi antann parl lo pourssantaz la shèrté d’la vi issi la Rényon épi laba dann la franss sé arienk 9 %, mi jur azot wi poz aou késtyon dabor pars in pourssantaz finalman sa sé pa késhoz wi gingn apréssyé dann lo konkré épi 9 % sa lé pa vréman in shif k’i anparl aou pou vréman. Wi pé mèm dir 9 % sa la pa bokou é dir in n’afèr konmsa sa i kass pa lo kate pate in kanar.
Mé 37 % dsi lo manzé, 25 % dsi la kominikassion, 14 % dsi lé loizir
Mé lo pourssantaz sa i baz dsi in kantité produi k’i ansèrv pa toute la mèm shoz. Astèr si wi fé antanssyon déssèrtin produi wi komanss rofléshi. Alon pran troi légzanp : pou lo manzé la diféranss sé 37 % pli shèr issi ké laba, pou la kominikassion sé 25 % é pou bann loizir sé 14 % é fransh vérité mwin na poin toute zéléman pou bien apréssyé… Sa sé dé shoz demoune sirtou sak lé pov i anglouti in for bidzé ladan. Alor opliss zot lé shèr, opliss oute porte moné i vien plate-dizon opliss ou lé o flan.
Mé si ni di bann rényoné néna in nivo d’vi moiyin de moinss 27 % par rapor sète La franss
Alor in nivo d’vi sé lo pri bann produi ashté, an konparézon avèk in rovni. Si la vi lé pli shèr é sirtou dsi bann produi ou lé blijé mète in bidjé konssékan an fass é si lo rovni lé pli fèb mwin lé sir k’i fo fé in l’opérassion d’inn par rapor a l’ote pou nou ariv dann in sityassion d’okissité la poin arien a voir avèk bann péi déor : mi pé dir opliss wi ashté bann produi la anshèri, o moinss ou néna larzan, opliss ou lé o flan. Opliss ou lé oki !
Mé i fo galman ignor pa bann gran diférans rovni dan la sossyété
Astèr nou lé pi ditou dann in moiyène, dann in zénéralité, mé dann lo gran dékalaz rovni rante sak néna épi sak na poin lé fassil pou konprann dann kondission konmsa la vi demoune mizèr (17 % la popilassion) é demoune pov (pliss 40 % noute popilassion) ni oi la difikilté i amass dann in pol — lo pol d’anba —, é la fassilité, lo bien-être i amass l’ote pol — lo pol d’an-o -… La pa sa l’égalité nou la domandé. La pa sa lo modèl sossyété k’i konvien anou, é fransh vérité si nou lé révolté la pa san rézon é i sèrv pa arien d’noiye lo poisson.
A bon antandèr, salu !
Justin
Au cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Le Haut Conseil de la famille, de l’enfance et de l’âge est revenu dans une note sur la période inflationniste 2021-2025 et ses effets sur le (…)
Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)
En visite à La Réunion, le président de la République a échangé avec le monde agricole, durement affecté par le cyclone Garance qui a suivi un (…)
Mézami l’ariv amwin dann mon éskolarité kotoiye bann marmaye néna bone tète. Mi rapèl inn téi konpran toute pli vite lé z’ote, téi rotien toute (…)
Selon le ministre de la Santé, Yannick Neuder, "autour de 120.000" personnes pourraient avoir été contaminées par le chikungunya, maladie (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)
Le président de la Cour des comptes et du Haut conseil des finances publiques, Pierre Moscovici, a mit en garde contre des prévisions trop (…)