La vi shèr, l’inégalité, la konparézon avèk l’égzagone. E si ni arèté in kou d’noiye lo poisson !

21 out 2023, sanm Justin

Mézami dopi in bon koupe de tan, partou, i antann parl la vi shèr é pou sa i fé la konparézon rante bann pri l’égzagone épi bann pri bann péi l’outre-mèr franssé é pou nou bann pri La Rényon.

9 % pli shèr ! Sa lé pa bonpé sa !

Sé l’Insee k’i fé so bann konparézon-la pars li néna demoune konpétan ladan. Mé kan wi antann parl lo pourssantaz la shèrté d’la vi issi la Rényon épi laba dann la franss sé arienk 9 %, mi jur azot wi poz aou késtyon dabor pars in pourssantaz finalman sa sé pa késhoz wi gingn apréssyé dann lo konkré épi 9 % sa lé pa vréman in shif k’i anparl aou pou vréman. Wi pé mèm dir 9 % sa la pa bokou é dir in n’afèr konmsa sa i kass pa lo kate pate in kanar.

Mé 37 % dsi lo manzé, 25 % dsi la kominikassion, 14 % dsi lé loizir

Mé lo pourssantaz sa i baz dsi in kantité produi k’i ansèrv pa toute la mèm shoz. Astèr si wi fé antanssyon déssèrtin produi wi komanss rofléshi. Alon pran troi légzanp : pou lo manzé la diféranss sé 37 % pli shèr issi ké laba, pou la kominikassion sé 25 % é pou bann loizir sé 14 % é fransh vérité mwin na poin toute zéléman pou bien apréssyé… Sa sé dé shoz demoune sirtou sak lé pov i anglouti in for bidzé ladan. Alor opliss zot lé shèr, opliss oute porte moné i vien plate-dizon opliss ou lé o flan.

Mé si ni di bann rényoné néna in nivo d’vi moiyin de moinss 27 % par rapor sète La franss

Alor in nivo d’vi sé lo pri bann produi ashté, an konparézon avèk in rovni. Si la vi lé pli shèr é sirtou dsi bann produi ou lé blijé mète in bidjé konssékan an fass é si lo rovni lé pli fèb mwin lé sir k’i fo fé in l’opérassion d’inn par rapor a l’ote pou nou ariv dann in sityassion d’okissité la poin arien a voir avèk bann péi déor : mi pé dir opliss wi ashté bann produi la anshèri, o moinss ou néna larzan, opliss ou lé o flan. Opliss ou lé oki !

Mé i fo galman ignor pa bann gran diférans rovni dan la sossyété

Astèr nou lé pi ditou dann in moiyène, dann in zénéralité, mé dann lo gran dékalaz rovni rante sak néna épi sak na poin lé fassil pou konprann dann kondission konmsa la vi demoune mizèr (17 % la popilassion) é demoune pov (pliss 40 % noute popilassion) ni oi la difikilté i amass dann in pol — lo pol d’anba —, é la fassilité, lo bien-être i amass l’ote pol — lo pol d’an-o -… La pa sa l’égalité nou la domandé. La pa sa lo modèl sossyété k’i konvien anou, é fransh vérité si nou lé révolté la pa san rézon é i sèrv pa arien d’noiye lo poisson.

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportLutter contre la vie chère

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus