Lé pli sir k’i ral anou déyèr, plito ké mète anou anlèr

12 févrié 2024, sanm Justin

I paré kan in prézidan i fé dë manda, inn déyèr l’ote, si li la nyabou fé pass in pé son bann zidé dann promyé manda, lo dézyèm — ni vé, ni vé pa — lé forséman in pé raté. Lé vré i fo atann kan lo manda lé fini pou fé lo bilan mé déza dsi plizyèr poinnvizé lo dézyèm manda méssyé Macron lé pa paré pou ète in gran réissite.

Pou la démokrassi, pou l’anvironeman, pou lo préstij la franss épi lintéré travayèr, épi bann rotrété i pé pa di sar in fransh réissite. Toute lé fasson, mwin lé pa tro gran konéssèr dann sète afèr-la, mé sanm pou mwin La Franss i sava pa fé in gran pa an avan. Mé sak lé vé pou la franss lé ankor pli vré pou l’outre-mèr.

La miniss délégué la di son poin prinssipal sé la késtyonn Mayotte. Mi panss pa lé possib fèr pli mal ké sak lé zot la fé avan, mé lé pa sir non pli èl i sava fé pli bien… Néna ankor, dann shak péi l’outremèr in takon problèm lé pa réglé épi lé pa an voi d’ète réglé.

Ni koné dann kèl lanboulkidi toute bann péi d’outre-mer lé pri d’dan é mi oi pa, fransh vérité, koman noute toute i sava sorte par le o dann noute bann trikmardaz, dann toute pyèz la mète anou avèk lo tan..

Toute fasson, sak lé sir sé ké la pa Paris i pé avoir bann bon zidé pou nou — sé nou k’i pé avoir bon zidé pou nou, mé konm i arète pa d’pass anou kalpyé ébin noute toute lé sir plito d’rokilé k’avanssé. Lo par nou-mèm é pou nou mèm lé pa a ankor d’aktyalité.

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportIle de Mayotte

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus