Lo droi lézote ok, mé noute droi ossi !

12 désanm 2024, sanm Justin

Mézami, dopi dé zané é dé zané néna issi La Rényon — an parmi l’moune — in for mouvman i démanti pa pou done kou d’min bann shagossien pou zot gingn lo droi retourn dsi zot tèr natal lo Larshipèl Chagos. Sirésèrtin zordi, bann rényoné k’i gnor la zéografi épi listoir i gnor pa listoir bann zil Chagos é mèm zot zéografi.

Astèr ni koné, pa zordi, pa domin La répiblik Moriss i sa fèr in n’afèr an or avèk lo ratashman bann zil Chagos avèk son téritoir ; sak i apèl son domène maritime protézé sar in gran domène avèk pliss dë million kilomète karé… Ni koné sé lo droi internassyonal i akorde ali in droi konmsa par lo laplikassion lo droi la dékolonizassion. La Prèv ; la cour internassional La Haye la fine pran son déssizion an droi. La prèv ankor lo rézilta bann négossyassion rante gouvernman morisien é gouvèrnman britanik.

Zordi nou l’apré assist in tourné-viré rante lo nouvo gouvernman La Répiblik Moriss, lo gouvernman britanik, épi lo pouvoir trumpist i tarde pa mète ali an plass. Néna ankor la pozission bann gran péi loséan indien é tardra viendra lé obligatoir tienbo konte de sa. Sirtou i fo pa fé konmsi lo monde koméla é sète demin sar konm sète yèr ; in monde nouvo lé apré énète é sa sar kékshoz in possib gnoré.

Astèr i fo ni poz noute problèm anou Rényon é rényoné. Ni fé parti loséan indien, mi panss bien. Nou lé dann bannzil Maskarègne. Par noute égzistanss La Franss i taye ali in gran morsso loséan indien épi loséan glassyal antartik avèk toussa bann droi san nou li noré pa. Arzoute èk sa la koopérassion dann loséan indien sé in nafèr bientio i sava marshé é nou dann s’tan-la, ni deboute guète ? Mi panss pa, nou la pa tyé kouyon pou pran son plass.

Sé pou sa mi invite toute sak La Rényon i konte konm demoune ouvèr dsi lo monde pou dir azot, l’èr lé véni pou nou afirma in pé noute droi dann loséan indien épi dann son lékonomi blë avèk si tan tèlman bann promèss pou l’avnir… Si i parl ko dévlopman i fo bien ni panss La Répiblik Maurice, Madagaskar épi son bann téritoir La Franss lapoz la min dsi. I fo ni panss l’Inn, La Chine… Mi vé pa dir i fo ni zape l’Érop : ni zape pa l’Érop konm ni zape pa L’Afrik.

L’èr lé véni pounou ossi bien karte noute zèl dann loséan indien épi grade ossi in ptyé dann l’Érope. Si ni oi in pé lé shoz konmsa ni rann anou konte noute lavnir lé pa boushé konm déssèrtin i kroi mé néna pou nou in grann promèss dévlopman dann lo opo dévlopman avèk in bonpé péi. I fo ni dépass lo départman ! Dépass La réjyon ! dépass ankor noute par lantartik ! Dépass ankor noute lotonomi épi nouye lindépandanss pou fé rokonète noute droi.

A bon antandèr salu !

Justin

Nb si nou téi plézante in pé ? Si nou téi di lo bann téritoir franssé lantartik sé dopi sin Pyèr i komann sa. Donk nou néna in droi ladsi ! Akoz pa komanss la bataye pou noute droi.

PadportChagosMadagascarImpasse du modèleResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus