Rovyin kan zot i vé, la port lé rouvèr !

4 out 2015, sanm Justin

Zis pou rann a mwin kont, é pou byin konprann, mi tap in kou si mon lordinatèr “Arshipèl dé komor“ ala sak i sort : L’arshipèl dé komor lé konpozé de kat il. Néna la Grann Komor, néna Mohéli, néna Anjouan é néna Mayot. Mi kontinié lir zisko bout, in mandoné i di larshipèl néna in sipérfisi de 2234 km2 é i kont touzour Mayot an parmi. Aprésa i di la popilasyon i kont 875000 zabitan é anndanla 185000 roprézanté par Mayot. Mé zordi néna in ralé-pousé, pou désertin Mayot i rèt dan larshipèl, pou dot Mayot i roprézant la frans.

Ni rant arpa dan lo débat, kisa na tor kisa na rézon. Lo pèp komoryin va règ sa èk lo tan é an tan vouli. Kantanou, zordi nou la invit domoun nout kaz, pou lo zé dé zil de loséan indyin, nou la invit bann zami komoryin, bann zami morisyin, sésélwa, bann kamarad Maldiv tousala. Ni dwa èt rorganizé pou rosovwar tout byin. Pou sa, pou fé sa san proférans, san prann parti ni pou inn ni pou lot, konm navé in shart pou lé zé, té i falé réspèk lo shart in pwin sé tou. An dous san sokous, san prévni é sirtou san réspèk pou bann zami komoryin, banna la asiz si lo shart.

Dopi samdi lo minis léspor fransé i règn, dapré son dir, lé konm sa lé pa otroman, na pwin pou diskité. La frans la désidé foutor. Sak lé pa kontan i dégaz. Dapré son kozman Mayot lé départman fransé dopi 2011, na pwin kont a rann a kiksoswa. Té i mank ryink lo shabouk baya. Oté, néna lontan mwin la pa antandi in moun déor parl konm sa èk nou. Dikou bann zatlèt komoryin la shié èk sa. Nout bann zéli, nout sèt dépité, kosa i pans ? Di in nafèr, kansréti pou domann èskiz banna.A no zami komoryin, rovyin kan zot i vé, la port lé rouvèr.

PadportJIOI

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus