Sak JP Virapoullé i vé propoz avann alé…

11 avril, par Justin

Mézami néna dë soir dsa mwin la rogarde télé épi mwin la vi dsi Rényon promyèr in prézantatèr apré intèrview JP Virapoullé pars sirman li néna dé shoz a dir é sa i vé pa dir nou na pwin roprosh pou fèr ali. Antouléka mwin la antann in n’afèr in pé étonan pars an konparan Maurice avèk La Rényon lo boug i di :issi La Rényon, késtyonn dévlopman, nou la fé la moityé d’shomin, alé oir laba dann Maurice banna la fé la totalité d’lo shomin.

Si mi tradui sak lo boug i di, mi diré La Rényon lé pa vréman in réjyon dévlopé alé oir Maurice, li, la réissi son dévlopman… Pou ma par mi oi dann lékonomi é dann la sossyété rényonèz mi oi déssèrtin voyan vèr é pa mal voiyan rouz alé oir kan mi rogarde lékonomi épi la sossyété morissienne mi oi bon pé voiyan vèr é anpliss ké sa in sèrtènn koéranss k’i fé anou défo.

Donk Virapoullé i kalkil avan son déssé va vnir inn dé sé zour é li koné pa kan konm nou ossi ni koné pakansa la mor va kongn dsi noute porte mé sa lé normal. Donk li lanss in apèl la nouvèl zénérassion d’droite pou fèr in plan dévlopman késtyonn pèrmète anou fèr la dézyèm parti lo shomin nou la pankor fé.

Si mi di azot in zour mwin la antann Paul Vèrgès apré konm konpar in Rényon avèk Mauricé é mwin la antann kélk’in apré roprosh ali toute son bann propozission pars lété possib sa i amène anou dann shomin Maurice.Alor Paul la di nou noré té konm Maurice é kissa noré fé rogrète anou in parkour konmsa. Noré té pa si mal d’ète konmsa é lo bann zoinalist la rèss kamu kan li la di sa.

Astèr si bann program Paul Vergès la défann dopi noute mo d’ord lotonomi lané 1959 in pé l’avé pa torpiye sa, nou noré té konm Maurice donk késtyonn dévlopman nou noré fé la totalité lo program Virapoullé i anparl zordi. Si ni di sa, i fo ni di ossi sé par bann program Virapoullé la défann ké nou la fé ziska zordi la moityé solman d’lo program li anparl.

A bon antandèr salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus