Shagoss : in lète pou sa mazèsté la Rène Langlétèr

15 octob 2021, sanm Justin

Oute mazèsté, si mi ékri lète-la pou ou, zordi, sé pars mwin lé fatigué oir la manyèr ou l’apré trète bande shagoss dopi prèss sinkantan. Mazèsté, mwin lé fatigué konm rényoné-konm frère bande shagossiene épi bande shagossien, mon kèr i sègn kan mi oir la fasson i trète banna. Lé vré a s’ki paré la Rène i règn épi i gouvèrn pa solon la loi bande zanglé. Lé vré la pa ou k’i désside é sé bande gouvènman mé sa i shanj pa arien dann la soufranss bande shagossien(e) l’apré siporté. ; sa i shanj pa arien dann oute résponsabilité.

La résolution de l’ONU pour le retour des Chagossiens a été adoptée par 116 voix pour, 6 contre et 56 abstentions. (photo UN Photo/Eskinder Debebe)

Mazèsté konpran amwin bien ! Ou la pa in zéro la gosh in shif, wi mète pa lo pouss sinploman kan gouvèrnman i domande aou. Si mi tronpe pa, vu de loin, mi panss ou néna in gran lotorité moral é sé oute signatir k’i done son forss bande déssizyon gouvèrnmantal. Sé oute signatir k’i fé ké zordi ankor bande demoune shagoss épi zot déssandan lé privé d’ rotourn viv dann zot péi. Final de konte sé par ou ké sa i ariv, sé par oute fote ké sa i ariv ankor zordi.

Mazèsté, nou rényoné, ni san nou lé famiye avèk bande shagossien : konm zot nou-antouléka in bon kantité rantre nou-la konète la déportassion, la konète limilyassion é lo krime la trète épi lésklavaz. nou lété frère é sère dann noute malèr é si zordi la trète avèk lésklavaz pou zot konm pou nou, sa la fine disparète, shak zour k’i pass la doulèr zot zansète lé ravivé dann zot par lanpèshman zot lé d’dan pou rotourn viv dann zot péi d’néssanss bienémé.

Mazèsté wi koné – antouléka ou lé sanssé konète – koman toussa l’arivé par la maliss épi par la fors oute bande sizé. Ou lé sanssé konète bande shagossien(e) la zamé bèss lo bra é zordi ankor zot i kontinyé lite pou zot droi, sinploman pou zote droi imin, viv si zot i vé dann péi zot péi d’ néssanss… zot droi fondamantal, zot droi imin.

Sé par ou ké zot soufranss i kontinyé zordi.

Zordi bande pli gran tribinal internasyonal la fine done aou tor : kour internasyonal la Haye li, tribinal la mèr li, épi d’ote zotorité mondyal. Zordi oute péi lé izolé dann lo konssèr bande nassion é o firamézir oute péi sar plizanpli toussèl, plizanpli izolé, plizanpli kritiké par lopinion piblik internasyonal.

Mé lizolman, mazèsté, sé in mové konséyèr. Kissa i koné si domin bande serviss sokré oute péi – sansa sète l’amérik é sé pou nou lo mème zafèr – i sava pa ankor azoute d’ote krime avèk sak lé fine komète. Kissa k’i koné si domin la pa konte bande viktime ké zot lé riskab brake zot zarm mortèl. Si sa i ariv, é si bande viktime i gingn la mor dann ète afèr-la mi di aou, franshman, sé ou ké nora pouss dsi bouton. Sé ou ké sar résponsab an tan ké otorité moral la malédiksyon va rotonbe dsi ou é dsi oute pé pandan dé zénérassion é dé zénérassion.

Avan k’in n’afèr konmsa i ariv, mi souète la rézon i pran lo pa dsi la folie, é ké wi rokoné lo droi bande shagossien viv an pé dann zot péi. An tan ké otorité moral wi pé fère sa pou noute sère é frère shagossien épi rofèrm lo gran liv doulèr zot l’apré siporté é zot bléssir sikatrizé.

PadportChagos

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus