
La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste
23 avrilAu cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
27 mars, par
Mézami si ni anparl in pé lindamnizassion bann viktime, lé riskab nou lé kapab d’ète déssu. A ! Biensir mi vé pa anparl bann viktime kissoi in akssidan d’la route, kissoi in fénomène natirèl konm in siklone, in radmaré sansa in tsunami, pars néna bann règ pou lindamnizassion-la mèm si sa i kontante pa touzour bann viktime.
Mi vé parl bann viktime in politik épi son bann konsékanss sossyal ékonomik épi bann domaj in movèz politik néna dsi la vi d’moune é poitan dann listoir imène bann viktime konmsa i anmank pa. Ni pouré anparl bann popilassion l’Afrik viktime la trète, la déportassion épi lésklavaz.Tazantan ni antann parl in lindamnizassion bann popilassion viktime bann krime mi sorte an parlé mé sa i amène pan ou pli loin ké sa..
Si mi demande azot kan lésklavaz té aboli kissa la gingn in lindamnizassion. Si zot i koné pa lé possib zot i réponn amwin sé bann moune privé d’la libèrté é kondané karéman a mène in vi d’forssa.Donk zot i pouré dir amwin sé bann zésklav lété indamnizé é poitan !!! Poitan sé bann zésklavaziss lété indamnizé... O nom d’kossa zot va dir amwin ? O nom ké zot la anpèrde lo kapital imin zot l’avé par rapor bann zésklav…Mi san zot i sava dir amwin sa sé in n’af-èr éskandalé é poitan sé in n’afèr réèl.
Astèr ni pouré anparl bann zanfan la Kreuz é koman zot lété privé d’zot famiye pou étan marmaye alé dann in péi zot téi koné pa, loin par rapor zot prop famiye,loin par rapor zot péi natal, son bann péizaz, son kiltir épi koman dann déssèrtin ka zot lété privé dzot idantité ; zot nom té pi zot nom, zot famiye té pi zot famiye, zot frèr, zot sèr té pi zot frèr épi zot sèr. Si tèlman ké anparmi banna néna d’moune la fé prossé é san k’i rokoné zot kalité d’viktime.
Ni pouré anparl bann paléstinien é koman zot lé zordi ankor maltrété san la rokonéssanss zot kalité d’viktime. Ni pouré anparl bann shagossien é koman la déporte banna, é koman zordi ankor apré sinkantan passé pou linstan zot lé ankor loin d’ète bienvenu dann zot péi d’néssans… E si toussa téi arète in kou ! é si toussa pou in kou bann viktime té rokoni konm viktime... Si zot téi gingn la réparassion zot té an droi d’avoir é si bann bouro lété rokonu konm bouro. Kèl gran shanjman mézami é dann lo sanss la vré zistiss.
A bon antandèr salu !
Nb- Mi sorte antann asoir dann télé bann séna l’apré diskite d’in loi dsi lindamnizassion bann zanfan d’la kreuz é mi éspèr so kou issi sé in n’afèr k’va marshé.
A bon antandèr salu !
Au cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Le Haut Conseil de la famille, de l’enfance et de l’âge est revenu dans une note sur la période inflationniste 2021-2025 et ses effets sur le (…)
Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)
En visite à La Réunion, le président de la République a échangé avec le monde agricole, durement affecté par le cyclone Garance qui a suivi un (…)
Mézami l’ariv amwin dann mon éskolarité kotoiye bann marmaye néna bone tète. Mi rapèl inn téi konpran toute pli vite lé z’ote, téi rotien toute (…)
Selon le ministre de la Santé, Yannick Neuder, "autour de 120.000" personnes pourraient avoir été contaminées par le chikungunya, maladie (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)
Le président de la Cour des comptes et du Haut conseil des finances publiques, Pierre Moscovici, a mit en garde contre des prévisions trop (…)