Si nou téi parl ankor in kou lé Chagos, an vré néna dé shoz a dir la dsi ! Zot i panss pa ?

13 avril 2023, sanm Justin

Mézami zot i pé domandé pou kossa zordi mi vé anparl sa, é pou kossa mi éstime bannzil-la i sava rante plin-pyé dann laktyallité noute l’oséan indien, dann noute l’aktyalité boudikonte. Afors bannzil-la lété pa konu, finaldekonte, alala zot va fèr san tardé zot rantré dann la vré vi noute l’oséan indien é donk wala pou kossa mi vé anparl sa zordi.

Mon bande dalon, pou mwin sa i komanss avèk in karte : pa la karte noute gran l’oséan indien ni amontr shak foi néna in manifèstassion dsu bannzil-la, pa la karte zéo-stratézik, avèk dann in koin an-o laba dann Nordèste La Rényon, in poussyère pti poin-bande ptite zil, si tèlman pti ou lé a d’mandé pou kossa noute comité solidarité chagos, lo mouvman pou la pé noute kamarad Julie Pontalba, l’aktyalité internassyonal, bande grande pèrssonalité — sète pri nobel — lo gran tribinal La Haye roprézantan zidissyère l’ONU — organizassion des nations unies — la fé si tèlman in ka avèk sa.

Bien sir sé in l’androi in grande puissans, l’Anglétèr an konplissité avèk lé z’USA, lo soidizan shèf-de-fil lo monde di libre la komète in krime konte l’imanité : la déportassion toute in pèp dann déssèrtin péi zot téi koné mèm pa, san lèss azot l’éspoir d’ rotourn pou viv dann zot péi d’néssans, san léspèranss rotrouv in zour zot paradi pèrdu avèk sinploman l’anvi shoviyé avèk lo kor, pou rogingn lo droi viv épi mourir dann lo péi.

Akoz zordi, avèk mon bande dalon-dalone, nou la parti rogarde d’in pé pli pré la karte l’archipèl dé Chagos, an fézan konm i di in zoom dessu li, inn fasson anparl de li pou li mèm, inn fasson pou dir : « Ala noute tan la rotourn anfin ! Ala lo tan pti konm ni lé, ni fé pété dsu la karte noute l’oséan indien.. Nou lé pti sa lé vré ! Solman soisante kilomète karé, mé 650 kilomète la kote, 7 archipèl, épi kék zil péplé : Diégo Garcia dann sud, troi frère dann milyé, Salomon dann nor épi Perhos Banos landroi noute kamarade Olivier Bancoult lé né..

Chagos, in natir, in lékonomi, in kiltir, inn vi roganizé dopi lo dizuityème syèk avèk lésklavaz, la trète — dë krime konte l’imanité — épi l’abolission lésklavaz par l’anglétèr in bonpé d’zané avan nou… In késtyon : koman avèk in si pti pé d’moune konmsa vi k’i anparl 2000 pèrsone, avèk in l’éparpiyeman dsu 650000 km2 l’oséan, koman la fé pou organize in vré vi ladan.

Pou sorte Perhos Banos pou alé Diégo, néna 200 kilomète : koman téi fé pou alé laba ? An kanote ! Lé pa réalist poitan lo péi lété administré, lo komèrss organizé, lékol téi fé in pti pé é pa dopi lontan, l’indistri lo Coprah, la pèsh poisson é samdi soir tambour chagos dann bannzil péplé. La messe, lo bande sakroman, lo kétéshiste, l’égliz, lo simetyèr, lo dispanssèr pou la santé, la méssazri, l’éta sivil In vi pèrmanante é sirman pa in l’okipassion tanporère konm bande zanglé mantèr la parti dir konm pou dédouane azot.

Mézami, mi yèmré rante in pé dann listoir Chagos, lo vré listoir, sète in pèp frère l’améné. Mi panss l’èr l’arivé pou alé pliss dan le détaye é dann fon dé shoz. Sa i konssèrn anou, sa i konssèrn bande pèp l’oséan indien é si ni konéssé anou, rantre nou. Pou la promyèr foi in vré rankonte rant dë pèp frèr. Sa i vo in pti l’éfor, kante mèm.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportChagos

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus