Talèr, i tarde pa, in nouvo péi kréol va rofé dann l’oséan indien

14 mars 2023, sanm Justin

Mézami mi yèmré, zordi, ankor in foi ni anparl bannzil Chagos épi ni sèye kalkil — rantre nou — linportanss l’arshipèl-la i pé pran, dann l’avnir, pou bande péi épi bande pèp l’oséan indien. Néna lontan i anparl Chagos é néna lontan in pèp kouraz avèk son mouvman Groupe Réfugié Chagos (GRS) i vanz dann in sèl l’éspoir : lo rotour dann zot péi d’néssanss.

Souvan dé foi nou la antande dir la lite banna i sèrv pa arien : dé-troi grin d’moune parpiyé rante Maurice, Sésèl, l’Anglétèr épi in pé par issi épi par laba alé oir bande grande puissans okssidantal konm La Grande Bretagne épi L’amérik (USA) zot lé la, é bien la, avèk zot baz dann Diégo-Garcia é zot kapassité pou alé porte la guèr in pé dann toute péi lé alantour noute loséan indien.

Lo po d’tère, kont lo po d’fèr, kissa va gagné o boudikonte ?

Bande portèr d’ bone parol la di é rodi, konbien foi, l’avé okin éspoir pou bande chagossien gingn rotourn shé zot, 55 z’il koraye, avèk solman 60 km2 dann in mèr 650 000 km2. Konm koi la rézon lo pli for la pa touzour lo méyèr rézon.

Zordi ni koné koman lé shoz la tourné, é koman lo po d’tèr lé paré pou gagné kont lo po d’fèr. Lo tan la solidarité internassyonal sa in tan inportan é nou rényoné, nou la pran la par k’ni gingn, mé sirtou l’avé in mouvman zordi néna karantan lo group réfijyé chagos, avèk in bande résponsab téi di dann léspoir, konm dann lo dézèspoir, dann l’éspéranss épi la dézèspéranss : « Ni tienbo ni larg pa » — mèm zot i ropran lo kozman Laurent Vergès kan li téi di : « nou lé pa pliss, nou lé pa moinss, réspèkte anou. »

Kossa sa i sava doné, o bou di konte ? Pou komanssé, mi antrovoi in nouvo péi kréol dann l’oséan indien, avèk son fyèrté, son kiltir, épi son dévlopman i tarde ar pa arivé, in péi la défé, mé in péi va rofé.

A bon antandèr, salu.

Justin

PadportChagos

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus