Bèf, son tour, la gingn son rès trankil !

18 avril 2009

Gran-matin, bann zanimo i lèv. Zot in an apèrsoi dolo lé sal, lé plin la bou mélanzé ansanm, é l’odèr, mi rakont pa zot. Banna i fé lèv lo roi, pars sa in sityasyon tro grav.
Lo roi lé movèz imèr. Li konpran pa koman li la mète éksopré in bon gardyin, é dolo lé sal kant mèm...
Bann zanimo i mont o bassin é sak zot i oi, kan zot i ariv la-ba, i bate azot a-tèr, kaziman : zot i oi shoval anmaré, kat pat ansanm épi la tèt dann milyé. Lo pov zanimo l’apré soufèr, vèy pa koman !
An dé tan, troi mouvman, i libèr ali, i ède ali rofé ali in pé, mète ali dobout. Zot i sava rogard bassin : dolo lé sal ann dan, lo bassin li-mèm lé kas-kasé si lé zalantour.
Lo roi, èk son konséyé, i ral in pé shoval a-par épi i domann ali kosa l’arivé (sa avan la polis zanimo i késtyonn ali, pars sa vréman sé in n’afèr séryé !) ; shoval i ésplik : zanimo li la zamé vi, la sote déssi li, épi la anmar ali. Mèm li lé for, li la pa gingn rézisté !
Bann zanimo i nétoiy lo bassin, i ar-rofé lo bor avèk galé blé, épi dolo i koul prop, vèy-pa !
Lo roi i konvok bèf épi i di ali : "In gran t’onèr pou ou, sèrv lo roiyome ! Asoir sé ou k’i gardyin bassin. Pran byin prékosyon ! Mi kont déssi ou !"

Kriké mésyé, kraké madam ! lavé inn foi, mésyé lo foi la manz son foi !

La zourné i pass byin, lé shoz i marsh konm k’i fo. Delo i koul dann tout robiné : sak la soif i boir an konsékans ! Sak i vé pran lo bin, i pran lo bin ! Sak i kui manzé, i kui manzé !
Lo soir i ariv, solèy l’apré lav son pyé, bann zanimo prépar pou pass la nuite... Bèf i sar pran son post gardyin-n bassin-n lo !
l ariv déssi bo bassin, li alonz anfin konm in bèf alonz ! Zot lé fine oir sa ? Sansa monte in pé la plènn, nana bèf la-ba.
Na poin dézord pou vréman, na poin aryin lé sispé : aryink dolo i fé goulou-goulou-goulou, dann bassin épi bann ti-brui, i antann kan lo soir i ariv. Bèf lé zen, lé kool, si tèlman li nana konfyans dann son fors : li bouz solman in pé épi son bann gro miks i komans béssé-monté, béssé-monté.
Pou mon par, kont pa dsi moin pou fé la fantézi alé ravaz in spès kosto konmsa !
Zot i ri zot ? In sinp kou d’korn li transform aou an satélite la tèr... Fransh vérité !
Toudinkou, bèf i antann in spès krazé fèy, lékartaz bransh... Oté ! kap-kap i mont déssi li ; épi, li-mèm li rir son pèr, pars li rokoné Lyèv.
Sa la pa in zènmi pou fé pèr ali : li rogard solman gro zyé, li lé sir l’ot va kour kilote-dan-la min.
Li di : "Lyèv, vyin pa pli pré, pars moin na in misyon gardyin bassin, é si ou i vyin tro pré, avèk mon korn, mi anvoy aou anlèr, mi lans aou dan léspas !".
Oté ! Lyèv la kouri viteman, la parti kashyète ! Bèf té kontan, mèm si lo ladvèrsèr, sé in marmay tann pou li.

Koton mayi i koul, rosh i flote !

Mé kisa mi oi ? Kisa k’i ariv an shantan konmsa ? La pa Lyèv sa ?
Kosa li shant : "Alala do sik, alala dosik, alala blan-blan désik ! Alala do myèl, alala domyèl, alala, bon-bon domyèl !".
La, li ariv avèk in gran boutèy domyèl rant son pate. Li asiz déssi in bite zèrb, li tir lo boushonn boutèy, li suy lo goulo avèk son min épi li fé konmsi lo sava boir...
Bèf, la bav i koul, i oi li la anvi domyèl. Li di èk Lyèv : "Oté ! Donn amoin in pé domyèl siouplé ! Nana si lontan moin la pa boir sa !"
Lyèv i di li lé dakor ; mé konm li la pèr korn lo bèf, li domann bèf pou anmar ali avan donn ali domyèl. Bèf i di oui !
Dé tan-troi mouvman, ala lo bèf anmaré, é pi moiyin bouzé, si tèlman lo malfondé la gatir lo pov kouyon. Mèm bouzé lé difisil pou li !
Alor, Lyèv i asiz in pé an distans, li mète lindi-déssi mardi, la ptite déssi la gross, é li sé d’boir son domyèl. Tazantan, li fé pète la lang, pou amontr lo bèf koman sa lé bon !
Bèf i domann in pé, mé lo malfondé, sé d’pis déssi lo bèf é dir ali : "Boir sak ou i koné !"
Kan li la fini boir son domyèl, li rant dann bassinn lo, li boir, li bingn, li grouy la bou dann fon, li kas lo robor épi li sé d’fé son bézoin dann bassin : lo pti, épi lo gro. Kan lé fine byin sal, kan i pi vréman mové, la li lé kontan, lo monstré !

Kriké-kraké ! in foi ankor, Lyèv la gingné !

Lyèv i sava, dann la montagn. Li shant : "Alala do sik, alala dosik, alala blan-blan dosik ! Alala domyèl, alala domyèl, alala bon-bon domyèl". Li mazine mèm pa traka li sar mète lé z’ot dédan, li s’anfoutsa !

(la pankor fini)

Spécial 50 ans du PCR

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus