In gran mèt maloya Kabaré

8 out 2008

Gramoun Sello la amèn in vré Kabaré po nou yèr soir. Sa in potomitan, in zarlor, in zarboutan nout kiltir. Li rakont, ansanm Stéphane Grondin, kosa li antann kan nou koz dési Maloya. Antrekoz ansanm zot dé...

(photo Imaz Press Réunion)

Témoignages : Kosa i fé aou èt anparmi bann gran zartiss i zwé partou dan le monn ?

- Gramoun Sello
 : I fé amoin in gran lémosion voir otan d’zartiss.

Kosa ou panss lévolision la mizik lokal ? kosa ou panss bann nouvo lékip i komanss ?

Gramoun Sello : Toulmonn i doi ésèy bouzé. Sé pa rèss an plass. Sé dir ke nou rénioné i fo n’i ésèy lèv la tèt, é pa dir nou kil an arièr.

Stéphane Grondin : Kèksoi le stil mizik li zwé, sé touzour la Rénion ki gagn dan lafèr. E shakinn na son plass. Shakinn son zénérasion. Shakinn i amont son fason rénioné. Moin nana touzour in respé po tout.

Koman ou défini out maloya ?

Gramoun Sello : Sat lé importan po moin sé transmèt lé zèn. Kom i di bann vié kaf lontan, kan nou krèv, nou anport pa rien ansanm nou. Mon fason amoin, sé transmèt lé zèn, épi gard nout kiltir rénioné.

Koman ou mazine lévolision le maloya ?

Gramoun Sello : Lontan, té pa tèlman fasil, parske le maloya an 1972 la komanss évolié, dousman, dousman. Mé li lé pokor ariv à son nivo, par rapor si bann zèn i lèss ali tonbé, le maloya mi kroi li va rèt koinsé. Mé si lé zèn i pran an min, moin dan mon fason amoin, si la bézoin konsèy, m’a ésèy done ali.

Ou la gagné le prix Césaire 2007 du meilleur groupe traditionnel. Eske la shanzé kekshoz ?

Gramoun Sello : Oui, i port amoin kekshoz, oui, mé soman mèm ke moin la gagné, moin lé kontan, mé po moin, mon fason amoin, mèm ke moin la gagné, mi rèss sinp, mi rèss touzour Gramoun Sello.

Eske ou la gingn plis de rekonésans, de konsèr ?

- Moin sé Stéphane Grondin. Sé moin ke lé a lorizine le retour Gramoun Sello sir la sèn. Li lavé arété zwé dépi plizir zané. Kan nou la anrezistré "Les légendes du maloya", lété primé o Césaire de la musique. Nou la gingn in pri, sé pa bann Grammy Awards. Mé sé kan mèm inn rekonésanss d’inn komïnoté o nivo nasional. I fé plézir an rézon le travay la été fé. Sak lé in pé domaz, sé ki fo touzour sort déor po gingn inn méday, ou in trofé, pou-k nana in minimom de rekonésanss dan out péi. Mé lé vré la done in ti koudfwèt à la karièr Gramoun Sello. Kan nou la parti o Césaire de la Musique, té fé déza 10 z’an li té pokor rant dan lavion pou X ou Y rézon. Dayèr, in zwar d’maloya, si sé pa in tourné, na poin lokazion pran lavion po alé okinn androi. Nou la zwé o Casino de Paris èk li. Li fé parti le dernié promosion à avoir gingn lme kayé d’Aimé Césaire sinié par Aimé Césaire an pèrsone. Mintnan sat i vien, zot va gingn in fotokopi.

Kosa ou panss de la rekonésanns po bann zartiss rénioné ?

- Stéphane Grondin :
Ou voi le maloya tradisionèl, san lansé in déba, na in bonpé sé bann révolisionèr de salon. I parl aou de maloya, san konèt vréman lorizine, sak nana o nivo ritièl, o nivo maloya dan la kour, le vié maloya. Na bokou la aprann maloya dann liv, ou bien par désertin group dési la sèn. Mé la pa vréman shershé à rodé lé rasine de la mizik. Nou na ankor la shanss d’avoir sèrtin vié, kom Gramoun Sello, kom d’ot osi, mé ke lé pa dan le milié spetak. Na d’ot lé in pé pliss dan la tradision familial. Lé bien de mèt azot an avan, pouk nou fé pa in mizik san konèt kosa nana anndan. Lé komsi nou manz in pla, nou manz mé nou koné pa kosa nana dedan. Ou fé in zanbrokal rougay sosiss, ou di « nou sar manz in zanbrokal, mé nou koné pa kosa na dedan, ousa i sort, koman lé fé ». Moin na la shanss de travayé èk Gramoun Sello, kom moin la ï lokazion trravay gramoun Bébé Manant èk le PRMA. I fo nou mèt azot anlèr.

Selon ou, kosa i lé le maloya ?

Stéphane Grondin : Nana maloya é maloya. Normalman, le non avan, kan té fé maloya dan la kour lizine, té di Kabaré. Sé pa le serviss kabaré, sé le kabaré, sé lanbianss. Là i rod pa po dir nana le shantèr, le dansèz, le koriss ou kwé. Nana roulèr èk bann fèr blan, èk in kayanm, é i zwé. I fé lamizman dann la kour lizine, dan la kour létabisman, dann kalbanon. Sa, sété la version dan la kour lizine. Propriétèr, i done aou le rom, i done aou sak ou vé, mé zwé aou là dan la kour là, alé pa dann shemin. Kan la komanss fé, la mèt dan la politik, tousa, la apuiyé, là la di i fo pa zwé, i fo fé si, i fo pa fé par là ba, parske la pran maloya po fé inn lit de klass avèk. Là la komanss alé dann shemin, la komanss fé korégrafi, mont si podiom, rod kayanm, rod mikro, rod parsi par là ba. Mé si ou sèrv le vré rasine mèm, sé la mizik sèrviss malgash, sèrviss makwalé. Mintnan le vokab “serviss kabaré” zénéral, sa sé le ritièl. Nana le maloya profane, dan la kour lizine. Apré, na le maloya sénik, lévolision ke i fé si in podiom. Sat i zwé dan la kour, i zwé pa si podiom. I gingn pa fé non pli. Sat lanbianss i amèn atèr, i bèz dé rom, in ti lanbianss popilèr mèm, familial ou sinon kabaré, i gingn transpoz si in podiom. Tousa, sé dé kouran d’évolision. E nana diférant version. Moin mi parl maloya tradisionèl. Apré, sat i mèt gitar, tousala, mi lèss le boug i gingn zwé espliké. Mé le maloya à lansièn sé sa. Apré, kan ou komanss arivé avèk le maloya konpozé, à tèks, kom Danyèl i fé, sa sé in ot linivèr ankor. Sé in ot étap le dévelopman le maloya. Mé Gramoun Sello sé bien le dernié i shant maloya lontan. Le fason konpozé, le fason interprété, sé le fason ansièn.

Ki la amont aou zwé maloya ?

Gramoun Sello : Kan moin la aprann zwé maloya, moin té ankor ti marmay, moin té ankor Sin-Lui. Moin té travay o shan avèk mon vié moman. Tout bann vié moun, té shant maloya, é mèm ke té ariv le samdi, dan la kour lizine, shakinn son kaz si ou vé bien, le samdi là devan la port inn, l’ot samdi devan la port l’ot, ou san koi dan in ronpoin shemin, té ègzis se kestion maloya. Parsk i di le maloya té intèrdi, lété intèrdi dann in sanss, kom Stéphane i vienn di, té intèrdi dann in sanss, mé dann in ot sanss, lété le propriétèr té demann anou. Lété intèrdi kan par ègzanp avèk la politik, parske tèl ou tèl parti téi di « Maloya i annarg tèl ou tèl parti ». mé si par ègzanp téi sava le samdi soir, inn di i fé maloya la kaz, ou vien. Nou boir détroi rom, épi nou amiz nout tan, parske navé poinn transpor kom koméla po dir nou sava sinéma, nou sar bal, nou sar partou. Té amiz le tan, bien antandi avèk li lit le rom anparmi. Alor, té fé le maloya, é le bann blan o tabisman, navé bezoin se maloya, navé bezoin le son là. Si la pa zwé sa samdi, lindi kan i rant travay, là i demann « bin, ousa zot lété don ? Moin la pa antandi azot ». sé sa i fodra espliké désertin pli vié ke moin, i di té intèrdi. Oui, lété intèrdi, mé dann in sanss. Koméla osi, nou va zwé, nou va krié. Na sèrtin moi, le maloya lé mor. Mé kan i ariv mi-novanm ziska an fin d’ané, sé kom in nafèr lé dan nout san, nou la bezoin, mèm ke lé zèn, ninport ki, la bezoin se maloya là.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus