Zistoir kréol rényoné

L’avé inn foi dan la vil de foi, méssyé lo foi la manz son foi avèk in grinn-sèl !

Laramé, zanfan Bondyé (sinkyèm morso)

18 zwiyé 2009

V - Laramé, dézyèm tantativ mirak

Zot i souvyin, par troi foi, Bondyé l’a di Laramé sèy pa fé konm li. L’ote l’a promète li fèr ar pa, mé sinploman kan lokazyon la prézanté, li la pa mank déréspèk son promèss. In pé plis l’afèr té i mal-tourn, mé Bondyé la sokour ali. Nou la vi sa dann katriyèm morso. Zordi sinkyèm morso : sé pa si Laramé i sa pa trok parol ankor in kou ?

Kriké Méssyé ! kraké Madanm ! Dézyèm tantativ mirak ?

Laramé i kol shomin : li marsh, li marsh, li marsh mèm. Péi an péi, li fish, li fish, li fish mèm. Lo tan i pass, lo zour, la nuite, la nuite lo zour, somènn apré somènn, moi apré moi, l’ané apré l’ané.
In zour, in pé si l’tar, nout voiyazèr i ariv dann in gafourn, in pé loin d’in gran vil, parlfète, konm i di koméla, dann in l’ékar. Lontan n’ora di : dann in kartyé !
Donkalor, li ariv in landroi. Sépa kossa k’i ariv, mé in bann moun l’apré pléré-kriyé, l’apré kriyé-pléré. Laramé i avans in pé pou konprann sak i éspass : in madanm, ankor zènn, apré plèr dousman, ral lo kèr, pléré-ral lo kèr, pléré-ral lo kèr.

Kriké ! Kraké : nout momon lé malad, i sava mor !

Laramé i di sanm èl : « Madanm, mi oi ou lé dann shagrin, kossa l’ariv aou ? ».
Lo madanm i donn ali a konprann, konm de koi, son vyé momon lé byin malade, i sava mor, vi klo ral lé dsi. Èl i di galman, son famiy la fine ésèy donn toute kalité tizane sinp, an kataplas-li, an siro-li, fèy shofé déssi lo fron... i fé pa aryin.
Nout dalon i sèy di aèl k’i fo rézigné, mé èl i vé pa rézigné, èl konm son bann famiy. Bann madam, bann marmay, i irl, i plèr, i plèr, i irl. Mon Dyé ségnèr, ma bone vyèrz, sé in vré rash-kèr !.
La famiy i oi in moun i aport in pé son soutyin, i fé lo ron otour d’li, i domann si li lé médsin, i domann si li la poin in tik-tak pou souingn z’ot momon. Laramé lé rant dé kèr. Li la promète Bondyé li fér ar-pi lo kouyon, mé oir demoun dann la tristèss konmsa, si oute kèr lé pa tro solide, ou lé riskab sédé.

Kriké ! Kraké ! Kossa nout dalon i sava fé ?

Inn dan la bann i fini par di nout dalon, si li gingn fé in n’afèr, fé ! Vik lo vyé madam l’ariv l’èr pou di son mizéréré.
Bondyé, dann koin so nyaz, i aranz la gorz, i fé : « Hmm ! hmm ! » pou donn son protézé a konprann i fo pa fé in nafèr konmsa.
Mé Laramé, lo kèr i sède, li déside lans ali dan lo bin, boudikont fé konm Bondyé la fé, in mirak. Anfin, li sèy fé.
Li di banna : amène in tono, do lo, gro sèl épi in ash, konm par égzanp in ash bardo.
Lo moun i fé lo nésésèr.
Alor, Laramé i di : koup lo fanm par morso, mète dann tono, fane byin désèl déssi lo bann boute la vyann, ranpli lo rès avèk delo épi arboush lo z’afèr. Banna i fé. Kan ou lé dann dézéspoir, kossa ou i fé pa ?
Dé tan, troi mouvman, la fine fé sak i fo : la famiy i vyin o nouvèl. Kossa i fé éstèr ?
Laramé i di : éstèr, i fo atann in pé. Konbyin lo tan ? Par-la in domi-èr...
In domi-èr la fine passé, i tir kouvèrtir tono. Malèr ! malèr ! I éspass pa aryin ! Aryink in bann boute lo zo, boute la vyann bouskilé inn èk l’ot ! Gro-sèl fané par d’si. Le lo, sé in bouyon malprop !

Kriké ! Kraké ! Laramé i sar pass in mové kar d’èr !

Bann pli vif dan la bann i komans nèrvé. In pé i anmar nout dalon avèk in kord, i mète son tète déssi biyo. A ! Mon léspès kriminèl ! Toué la vouli fé salé avèk nout vyé famiy ? Toué ossi va fini an salé, apré va donn koshon pou manzé ! I bross gran-kouto dsi galé : « Tchhiak ! Tchhhiak ! Out kolé i sar soté-la ! Out kolé i sar soté ».
Kap-kap i monte déssi lo pov Laramé ! I fé pa lo for dovan gran-kouto, touléka nout dalon i fé pa lo for. Li moul poiv, inkroiyab ! Rozman, inn i sèy rash gran kouto avèk l’ote, l’ote èk l’ote, pars toute i vé tir vanzans.
Laramé i gingn lo tan fé in pti priyèr Bondyé. Li di konm dekoi : « Ou i oi byin, sé pa mon fote sak i ariv ? Ou i oi byin sé bann moun-la la pous amoin pou fèr sa ? Alors, fé in zèst, mi promète aou, mi jir, mi fèr ar-pi in n’afèr konmsa, zamé d’la vi, promi, ziré, krashé ! »
Bondyé, lo kèr i sède. In madam rajéni, vèy pa koman, i sort dann tono épi i kal lo bra sak té i sava fé sote la tète Laramé. Nout dalon lé sové, so foi issi !

Kriké ! Kraké ! Koton mayi i koul ! Rosh i flote !

Oté ! La, la fé la fète-la ! La manzé, la kozé, la boir, mé pa pli k’i n’an-fo. Dépi lontan solèy té fine lav son pyé kan Laramé la kol shomin, la parti...
Sinkyèm morso la fini, somènn proshène, nou va oir lo sizyèm. Nou va oir si so kou issi Laramé lé fine v’nir rézonab, si li va réspèk son parol.

"Laramé, zanfan bondyé", in zistoir G. Gauvin la armassé.

Spécial 50 ans du PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus