
La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste
23 avrilAu cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
29 out 2009, sanm
Dalone, dalon, zordi mi ékri dèrnyé boute zistoir Laramé. Moin lé sir, dann zistoir-la, nana in bonpé konpartiman moin la soté pars la mémoir sé la mémoir, in pé lé long, in pé lé kourt. Donk, moin lé sir, par issi, par la-ba, nana sirman demoun i an souvyin sak moin la oubliyé. Alors, si zot i gingn in pti tan, anvoy sa zournal "Témoignages" pou pibliyé : sa nout patrimoine sa, lé ga ! Si mi tronp pa, sa in patrimoine i sort l’Erop, pétète mèm i sort la Frans, mé Laramé, la-ba i ékri konmsa : "La Ramée". Domaz, moin la pa in listoryin bann konte, sansa moin nora parti fouiyé, fouiyé, ziska tan k’mi trouv. Alors, alon oir dèrnyé boute listoir Laramé.
Troizyinm karo-Onzyinm morso : Laramé i rant dann roiyome Bondyé.
In zour, Laramé lé mor. Konm di kréol, li la anval son kiyèr sansa li la kapote son pti marmite troi pate. Li lé mor, pars nout déstin sé d’mourir kan la fin nout vi l’arivé. Lo zistoir i di pa si li la gingn in grav maladi, si son motèr l’avé pi lésans épi la kalé définitivman. Sof, mé vi k’i prétan nana in n’ote vi déyèr la mor, nout dalon i sava rode in plas pou li. Sirtou si sé pou pass la vi étèrnèl, in pé d’konfor lé byin néssésèr, pa zis in pti plas mal fagoté, i donn aou doulèr pardsi doulèr, i kraz oute kor, i fouiy ali konm dann tan vyé matla rossor.
Kriké ! Kraké ! Lavé inn foi, dan la vil de foi, méssyé lo foi, la manz son foi èk in grinn sèl !
Laramé i kol shomin pou li monte o syèl. Moin la fine dir azot, sa in moun sinp. Li pé fé toute kalité lo tour, mé li mazine li sava dann paradi kant mèm. Apré tou, na poin bonpé d’moun i koné byin Bondyé konm li, épi, i fo pa obliyé, li la fé in tour di mond avèk lo tré-o : di pa moin sa i konte pou la po patate ! Sa in n’afèr inportan sa, dann kirikilome-vité in moun i postil pou lo paradi. Lé vré la pa vré ? Lé vré byinsir. Donkalor, Laramé i marsh, i marsh, i marsh mèm. Li lé sir, li lé dann bon shomin pars pou komanssé shomin lé mové, an kass-kassé épi firamézir, shomin i vyin pli bon, pli larz, pli an bone éta. Nout dalon i fini par pansé, si i kontinyé, li va marsh déssi mokète. Li la pa marsh déssi mokète, mé déssi in shomin valab k’i korsh pa tro lo pyé, in shomin ou i gingn pa koud kongn dédan. Ala k’li ariv dovan baro paradi.
Kriké, kraké ! Laramé i sèy rant paradi, solman li trouv banna i fé tro l’antrak !
Tok ! Tok ! Tok ! La poin pèrsone ! La poin pèrsone ! Na kèlk’in ? Laramé i bate déssi baro, i apèl mèm. Li lé san passyans. Mé ala k’in vyé gramoun i ariv, avèk in gran liv do kont sou son bra. Laramé i di bonzour, vi k’li sé in ga byin onète. Sin-pyèr i louk ali, épi i domann ali kossa li vé, koman li apèl, épi d’ote késtyon ankor... Laramé i di konmsa, li la vni rode in plass dann paradi.
Sin-Pyèr i fé ali pou répons : "Toulmoun i vé vnir dann syèl, mé la pa toulmoun lé byinvéni ! Aspèr, m’a gard si ote nom si lé ékri dann mon liv !". Sin-Pyèr i mète a rodé, li rode, li rode, li rode mèm, mé li trouv pa... Li di nout dalon épèl son nom, l’ote i épèl, mé li trouv pa... An rodan, li koz tousèl : "Laramé, Laramé, in "l", in "a", in"r", in"a" ankor, in"m". Troi zanm, "n" na dé, in "é" mi trouv pa ! Dann mon liv-do-kont, mi trouv byin Larama, Larobé, Laroulette épi d’ot nom ankor… Poinn Laramé... Aspèr, moin v’alé koz avèk patron pou oir si na in moiyin moiyénné... Laramé lé nèrvé, li domann, dann son kèr, kossa i lé so l’antrak-la. Ala k’lo boug i tarde, nout dalon i poz son sak, son vyolon èk son fizi a-tèr épi li aspèr, li aspèr, li aspèr minm... A bon ! Oila Sin-Pyèr k’i ariv, mé li lé pa amikal konm so moun lé fré-fré avèk ou.
Kriké ! kraké ! Sin-pyèr i rafoul Laramé !
Sin-Pyèr i di : "Alor, sé ou Laramé ? in L, in A, in R, in A, in M,i n É". Opé ! I komans mal, Laramé i di, dousman pou li-mèm, mé li réponn kom in moun onète : "Sé moin mèm gran Sin-Pyèr ! Mé kossa i mète aou an kolèr ?". Sin-pyèr la sorte ali in kantité roprosh, gran konm in zariko in mètr, sansa in shaplé lo prètr, la di ali, li la koup in fanm par boute, li la bril lo blé bann pov plantèr, li la fé lo dévinèr pou donte in toro. Pli pir, li la fé dans in prètr dann karo sapan épi rézin maron. Laramé la mèm pa gingn plas in parol pou défann son ka. Pou anshèv démoli ali, Sin-Pyèr la di ali : "Alé, arvyin pi, pou in rokin shagrin koman ou, na in sèl pinissyon : alé bril dann l’anfèr ziska la fin dé tan !". Laramé, dépitassyon i pran ali : la fin dé tan, sa i fé lontan sa, dizon in l’étèrnité.
Kriké ! Kraké ! Laramé, an pityé la parti kongn déssi la porte l’anfèr
Lo roi l’anfèr sé lo dyab, Gran-dyab si zot i vé ! Mé zot i souvyin, Laramé avèk Grandyab, sa i shass pa ansanm, la fine mèm ariv azot in kontrayété séryé, vi k’Laramé la fé gingn l’ote in volé kou d’baton. Lo do lo dyab i ansouvyin ankor. Touléka, té pa in kaniki kanikrosh mé in kanikrosh séryé. I fo dir lo dyab l’avé rode son malèr, vi k’li l’avé zète la sab dann manzé nout dalon.
Donkalor, Laramé i ariv dovan la porte l’anfèr : lété pa ékri déssi, mé in vilin porte noir té pé pa z’ète otroman k’li. Laramé i kongn déssi la porte, li kri mèm. Lo dyab, l’apré guète ali par l’trou la sérir, i di dann son kèr : "Kossa ! So moudi-la i vyin rode amoin ziska dann mon roiyome ?". Li di èk son sèrvitèr : "Rouv pa la porte, rafoul boug-la, sa lé mové vèy pa koman !". Lo sèrvitèr i fé pass lo méssaz Laramé, épi i di ali : "Foute son kan !".
Nout dalon i koné pi kossa i fo fé. Li artourn dovan la porte paradi, li arbate déssi : "Tok ! Tok ! Tok !". Li arkri : "Na poin pèrsone ! Na d’moun ?". Sin-pyèr i ariv, i dmann ali kossa li vé ankor. Li réponn, mèm dann l’anfèr, i vé pa d’li. Sin-Pyèr i pran ali an pityé, mé kossa i pé fèr avèk in boug la fé dans lo prètr dann zépine ziska déshir son rob, ziska mète lo boug an san.
Kriké ! Kraké ! Laramé i sèy madoué lo gran Sin-Pyèr, fé tonm son kolèr
Li di avèk gardyin paradi : "Bon, si ou i vé pa, pran amoin shé ou ! Mi domann aou solman in plass pou mète mon barda an sékirité : mon sak, mon fizi, épi mon vyolon". L’ote i vé pa tro, mé son kèr i sède. Li poz z’éfé Laramé dann in koin.
Laramé, léspri i marsh vite. Kan sinpyèr lé fine mète son z’éfé anndan, li di : "Mi vé ète dann mon sak !". Kan li di sa, ala k’li travèrs lo mir konm in léspri, ala k’li lé dann paradi. Oté ! I fé sho la-dan, i fé bon. San mantir, si li té i koné sa, li té fine v’nir dépi avan... Li ékout, é li antann konm in moun apré marshé avèk in gro soulyé : kok ! Kok ! Kok ! Kok ! Koman-koman, li di, i fo mi rann amoin kont kissa l’apré marshé konm sa. Li lèv son tète é li oi Sin-Pyèr apré marshé pou vèy déssi la sékirité bann z’am paradi... Mé, Sin-Pyèr ossi, i rann ali konte nana demoun anplis : li vyin koté lo sak épi li oi Laramé apré sèy kashyète ali dann fon. Souké lo boug par lo kolé épi li di : "Aou-la, ou sé in Laramé arivé ou ! Kossa ou i fé la ?". Bondyé i ariv, li vyin oir kissa i fé dézord konmsa. Li bite déssi nout dalon, son dalon galman par l’fète.
Kriké ! Kraké ! Pou fini lo zistoir !
Bannz’ansyin i prétan Bondyé la donn Laramé in plas dann son paradi. Byinsir, li la rèss la pou toultan é pèrsone la pa di si li la arkomans ravazé. In pé i di non, in pé i di oui. Moin pèrsonèl, mi koné pa !
Koton mayi i koul, rosh i flote ! L’avé in foi zistoir "Laramé zanfan Bondyé". Bann zansyin la rakonté, é moin la armassé.
G. Gauvin
Au cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Le Haut Conseil de la famille, de l’enfance et de l’âge est revenu dans une note sur la période inflationniste 2021-2025 et ses effets sur le (…)
Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)
En visite à La Réunion, le président de la République a échangé avec le monde agricole, durement affecté par le cyclone Garance qui a suivi un (…)
Mézami l’ariv amwin dann mon éskolarité kotoiye bann marmaye néna bone tète. Mi rapèl inn téi konpran toute pli vite lé z’ote, téi rotien toute (…)
Selon le ministre de la Santé, Yannick Neuder, "autour de 120.000" personnes pourraient avoir été contaminées par le chikungunya, maladie (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)
Le président de la Cour des comptes et du Haut conseil des finances publiques, Pierre Moscovici, a mit en garde contre des prévisions trop (…)