
La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste
23 avrilAu cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Laramé, zanfan Bondyé : (katriyèm morso)
11 zwiyé 2009
IV - Laramé i sèy son tour fé mirak
Laramé la akonpagn Bondyé dann son tour di mond. Nou la vi ! Bondyé la fé mirak ; troi, si mi tronp pa. Mé li la prévnir son dalon k’i fo pa fé sak li la fé ; an troi foi la prévnir ali, é shak foi, l’ote la aprouv lo kozman. Mé mi pans pa li va ténir son promès. Pars moin ossi, moin lé pa sir moin nora ékoute bann bon konsèy : la vi lé konmsa ! Kan ou i oi na in n’afèr lé sipèr-éstra, ou ossi, ou sèy fé parèy. Dizon, si ou i oi in moun i vol dan lé z’èr, ou lé riskab sèy vol dan lé z’èr galman. Mé mi garanti pa la konsékans de sa.
A - Promyé morso - promyé tantativ mirak.
Lèr l’arivé pou bondyé alé dann syèl. Li la di rovoir son dalon é li la promète vèy déssi l’ote mé li la di galman, li éspèr Laramé va viv an moun rézonab. Laramé la aprouvé. Myé k’sa, li la done parol. Pétète li va réspèk son parol ? Pétète pa ? Anfin, nou va oir sa par la suite. Mé kékshoz i di amoin, kan ou i di in moun i fo pa fèr in n’afèr, sé lèr k’ li la plis anvi d’fé. É sé lèr k’li fé, si li la poin tro la krintiv.
Kriké méssyé, kraké madam ! Laramé i fé son dézyinm tour di mond !
Laramé i arkomans, li-ossi, fé son tour di mond, par l’fète son dézyinm tour, pars promyé li la fé avèk Bondyé. Li marsh, li marsh, li marsh mèm. Li travèrs toute in kantité péi : li vizite, li vizite, li vizite mèm. Lo tan i pass. Apré lo zour, sé la nuite k’i vyin ; é apré la nuite, sé lo zour k’i ariv. Somènn apré somènn, moi apré moi, ané apré ané, Laramé i marsh mèm, li voyaz mèm, li bate karé san aré.
In zour, li ariv dann péi zorèy. La-ba, demoun i plante le blé. Sa in plantasyon lé plito frazil, é kan ou la fé oute rékolt, dizon oute moisson, i fo ou i fé la vitès pou armass oute fournitir, pars si ou i fé pa lo vif é si gro-plui i tonm, ou lé fouti : toute i moizi, toute i zèrm é out famiy la pi aryin pou manzé, pou ranpli son bouzaron, kisoi an gruau, konm banna i apèl sa, in léspès soup, kisoi an farine pou fé lo pain, kisoi an galète konm dann déssèrtin péi.
Ala lèr Laramé i pass par-la in léspès loraz i prépar : lo syèl lé ranpli niaz noir, é tazantan in zéklèr i zigzag la-dan, épi ou i antan in gran kou d’pétar. "Banm ! Kaloubanm !". Bann plantèr i oi i sava ariv azot in malèr, konm si lo syèl i sava tonm déssi z’ot tète.
Kriké ! Kraké ! Bann plantèr d’blé domann Laramé in kou d’min !
Konm Laramé i pass koté z’ot karo la tèr, zot i domann ali pou ède azot in pé. Laramé lé dakor, mé olèrk in koudmin, li kroi banna i domann ali pou fé in mirak. Dann syèl, Bondyé i aranz la gorz ? I fé :"hmm ! hmm !" pou donn a konprann son dalon dsi la tèr i fo pa li anbark ali dann in n’afèr konmsa. L’ot i antan pa, zorèy koshon dann marmite poi.
Laramé, i gingn pi rézisté. Li di èk lo bann moun, li na in sogré é li gingn règ lo problèm an dé-tan-troi-mouvman. Zot i koné, kan ou i sava noiyé, mèm in bransh pouri ou i akrosh ansanm. Banna lé dakor san kalkil plis k’i n’anfo é zot i domann ali kossa i fo ali. Li réponn k’i fo donn ali in morso la mi shoka èk in tonn, donk in bate-fé, si zot i vé.
Avan k’lo bann moun la konprann sak i ariv azot, Laramé la fine mète lo fé dann lo karo d’blé, é lé fine bril toute, total-kapital. Bann demoun i rode trang ali. Li di banna : "Koul, nèrv pa, alé dann z’ot farfar, zot va oir toute z’ot blé lé fine ariv dedan !".
Lo bann moun i sava oir : oki d’blé ! Zot i komans kriyé ! Bann pli vif i rode fé sote la tète Laramé. La, li lé dépité-la, é an mèm tan li moul poiv, pars in gran kouto, sa i fé pèr kan i pass sa atèr déssi galé. Sa i fé : "tchiiiak ! tchiiiak ! Prépar out kolé ! Prépare ou kolé"...
Kissa i gingn fé lo fyèr dovan in gran-kouto ? La pa Laramé touléka... Li fé in pti priyèr Bondyé pou sov ali. Li di an rogardan dann syèl : "Bondyé, fé in zès, sé banna la domann amoin fé mirak. Riyink de moin, zamé d’la vi moin nora fé sa. Mi jure aou, mi fé arpi !"
Lo kèr nout ségnèr i tonm, é in néstan apré, lo blé la fine ariv dann far-far lo bann moun. Banna lé kontan, touzis si zot i anbras pa lo pyé z’ot vizitèr é i done ali tout sort zafèr pou manzé-boir pou a route.
L’èr l’arivé pou alé. Laramé i di arovoir lo bann moun épi li kol shomin, li sava. Alors, Bondyé i réprimann ali in pé é i di ali : "Ou la pa ténir parol ! Proshène foi, si ou i arfé in trikmardaz konmsa, ou va débrouye out biskui. Si out kanar lé noir sar par oute fote !"
Koton mayi i koul, rosh i flote ! Promyé tantativ mirak la fini. Proshène foi, nou va oir lo dézyinm.
Laramé, zanfan Bondyé, in zistoir G. Gauvin la armassé.
Au cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Le Haut Conseil de la famille, de l’enfance et de l’âge est revenu dans une note sur la période inflationniste 2021-2025 et ses effets sur le (…)
Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)
En visite à La Réunion, le président de la République a échangé avec le monde agricole, durement affecté par le cyclone Garance qui a suivi un (…)
Mézami l’ariv amwin dann mon éskolarité kotoiye bann marmaye néna bone tète. Mi rapèl inn téi konpran toute pli vite lé z’ote, téi rotien toute (…)
Selon le ministre de la Santé, Yannick Neuder, "autour de 120.000" personnes pourraient avoir été contaminées par le chikungunya, maladie (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)
Le président de la Cour des comptes et du Haut conseil des finances publiques, Pierre Moscovici, a mit en garde contre des prévisions trop (…)