
La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste
23 avrilAu cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Zanimo i sar domann Bondyé do lo
7 mars 2009
Sa in zistoir dann tan zanimo lavé la parol. Dési in tèr mi koné pa, lavé in roiyom. Dann roiyom-la, lavé aryink zanimo : demoun té i rèv mèm pa vnir viv déssi la tèr. Lé shoz té i spas byin, d’apré sak moin la tandi dir. Touléka té i spas pa tro mal.
In zour l’ariv in gran problèm : do lo l’ariv a manké. Sé bann zanimo k’i boir la nuite la apèrsoi la shoz an promyé. Zot la atann lo roi lévé pou alé dir ali lannuiman lo roiyom lété d’dan...
Lo tan lo roi i lèv, bann zanimo k’i boir lo matin, zot osi, lété fine romark la shoz. Si tan tèlman kan lo roi la lévé, tout zanimo té i koné lavé poin n’lo...
Zot i koné radio trotoir ? Zot i koné koman sa i éspas ? Inn la di l’ot, la di l’ot, apré tout té i koné ! In bon nouvèl i pran lo tan pou fé lo tour, mé in mové nouvèl, sa i aprann vite. Sirtou kan sé in késtyon konm sa !
Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Dizon, kan lo roi la lévé, tout té i koné : bann gro, konm bann ti zanimo ! Sak i mète linz an plime, konm sak i mète linz an fourir ! Zoli zanimo, konm sak lé vilin ! Mèm kankrola èk son kostime troi pyès té o kouran !
Lo roi i atann son kafé dann li, mé poin n’kafé, o ki d’kafé : kafé griyé nana, nana osi kafé mouli, mé do lo pou fé koulé, la poin.
Lo roi, bandé an trann sis, i kriy son valé épi i di avèk l’ot : « In pé plis zordi moin nora atann pou boir mon kafé ! »...
Lo valé, avèk la pèr, avèk la tranblad i di : « Mon roi, kan moin la lèv granmatin, l’avé poin in grin n’lo ! »…
Lo roi i pèrd pa lo tan : son tèt i travay vite, épi li domann son valé pou alé oir son shèf gouvèrnman pou réini in l’asanblé zénéral.
Banna i bate tanbour : badabanm, badabanm, badabanm ! I sonn la klosh : gadang-dang, gadang-dang, kas marmite, kas marmite ! I souf dann l’ansiv : « tououououttt ! »
Ala k’in néstan apré tout zanimo la fine arivé. Tout ? Non ! Lyèv la fé dir : li s’anfoudsa, pars li va trouv touzour in moiyin pou arfréshi son gorz ! Lyèv sé in mal fondé mèm sa !
Kriké mésyé ! Kraké madam !
Lo roi i pran la parol, i fé son diskour...
Li komans par di : li la touzour été in bon roi, li mazine toultan zintéré lé z’ot avan mazine la syène, étsétéra, étsétéra, la ké lo ra... Brèf, konm noré di Pépin-lo-brèf, la lé an mèrdé-la !
Mèm li, lo roi, li oi pa kosa i fo fé dann in ka konmsa ! Alor li domann : kisa nana in l’opignon ? In bon l’opinyon, pa in kozé pou kozé, in blagué pou blagué ! In kozé la boush rouvèr, in kozé pou pa la boush i pi !
Tout zanimo i komans koz tout ansanm, épi tout i fèrm z’ot také... La poin pèrsone pou trouv in solisyon.
La poin pèrsone ? Non !
Torti nana son l’idé, li di :
« Mon roi, pardon-éskiz, mi pans, konm ou la di talèr-la, par ou-mèm, i fo alé oir Bondyé dann syél pou domann ali in bon konsèy, sansa in bon manyèr, pou argingn do lo ! Mi pans ou nana rézon ! ».
Oté Baya ! Torti in bon diplomasi, li fé konm si sé lo roi li-mèm, son mazésté, la trouv la solisyon. Alé oir, lo roi la pa trouv aryin, li !
Bann zanimo i diskit ankor in kou : Gasparin-Briné, Briné-Gasparin épi lo roi i déside inn rant la bann k’i port ali volontèr v’alé oir Bondyé, dann son nyaz, an-o la-ba dann syèl.
I domann kisa lé volontèr. Nana troi volontèr : shoval, bèf, épi torti...
Oté ! Kan torti la port ali volontèr, la la fé ri-la ! Mèm lo roi la ri épi la afront lo pov torti. La di ali konm dekoi la sityasyon lé grav épi na poin lo tan pou pèrd ! Torti la ramas son tète dann son kok si tèlman li l’avé ont !
Kriké, mésyé ! Kraké, madanm !
Lo roi la di shoval : alé fé lo misyon. Shoval la souf dann son né, la shof son sabo, la kabré koko, épi la parti konm in flèsh : takatak - takatak - takatak - pokatof - pokatof - pokatof… In néstan i oi pi ali, zis in pti niyaz la pousyèr loin la-ba dann syèl.
Ala shoval i ariv dovan la kaz Bondyé : kap-kap-kap, tok-tok-tok, li bate déssi la port. Bondyé l’apré okip lé z’afèr di mond, i konpran pa kisa i vyin déranz ali. Li mète lo tan : souvan dé foi, sak nana in pti pouvoir, i fé konmsa. Tou zis si i lès pa ou krèv an plas !
Mé Bondyé la pa konmsa, vik li lé bon, koman bon-bon. Alor kan shoval i arbate in dézyèm foi déssi la port — « kap-kap-kap-tok-tok-tok » —, Bondyé i ariv.
Kan li oi shoval, li domann l’ot si son roi lé o kouran son démarsh. Shoval i pèrd pa lo tan pou réponn ; i di konmsa : « Bondyé, ou la pa romarké out pèp l’apré krévé avèk la soif ? Na pi d’lo : partou lé sèk ! Pi d’lo pou boir, pi d’lo pou kui manzé, pi d’lo pou fé la toilète ! Agard solman la pousyèr déssi mon kostime ! ».
Bondyé i kalkil, i kalkil, i kalkil mèm... Tansyon ! Bondyé-la, i paré pa zot, mé li nana bone tète !
Kriké mésyé ! Kraké madanm !
Li di shoval : « Ardésann an-ba ! Rode in gro pyé kalandiyak, fouy lo trou. Solman mète aou in pé par koté pars lo kouran n’lo lé riskab alé avèk ou ! Épi, pou pa obliyé, arpète ann dsandan : "Kalandiyak, yak ! Kalandiyak, opé !"... in bon pé foi mèm, ziska an-ba, sansa ou va oubliyé ! Sirtou arète pa dann out shomin ! ».
Bon pou sa-mèm ! Shoval i bour an dsandan ! In pé plis, li kas la zanm Bondyé kan li fé son domi-tour ! Épi, li di é li ardi :"Kalandiyak ! yak !", "kalandiyak, opé !". Ala k’li kalkil lo roi i sava byin rékonpans ali ! Kosa i sava donn ali ? É, vouzot, nana d’zafèr pou kontant ali ? Oui... "kalandiyak ! yak ! kalandiyak, opé !"
Shoval i rash mèm an dsandan : "kalandiyak, yak ! kalandiyak, opé !"
Toudinkou, dann in pti tournan, kosa li oi ? Kosa sé sa ? Oté ! In pti touf zèrb avèk flèr blé ! Sa i san bon, sa i san bon ! Sa lé fré, sa lé vèr…
Shoval, la bav i koul ! Li rod pou kontinyé son misyon, mé lé tro for : nana si tèlman lontan li la pankor manz in touf zèrb konmsa ! Tro for ! tro bon ! Li avans an prékosyon, li larg in kou d’lang mèm épi li anvoy lo pti ta zèrb dann fon son gorz, son l’aparèy pou dizéré va fé lo rès... Li arpran son kours é toutinkou, li mazine : « Fouti ! Moin la obli kosa Bondyé la di amoin pou gingn do lo... ».
A ! Li la trouvé épi li arpète, li arpète ankor : « Takmaka ! takmaka !, takmaka ! ».
Kriké, mésyé ! Kriké madam !
Ala shoval i ariv ! Tout zanimo i bate la min ! La i sar gingn dolo-la ! Lo roi i rosoi son roprézantan an misyon : « alor, kosa gramoun la di aou ? ». Shoval i amènn son roi koté in pyé takmaka épi li di : « Bondyé la di fouy la ! ».
Tout suit, dé gabyé-kosto i mète a fouiyé, mé i trouv pa aryin. Mèm pa in pti pisa dolo, mèm pa in dégou. Lo roi lé dépité ! Bann zanimo lé dépité ! Épi la soif lapré travay azot !
(Zistoir i sort dann in zournal i apèl "Bardzour Mascarin" - zistoir la pankor fini)
Au cours d’un entretien dans la soirée du 22 avrils entre le Président de la République, Emmanuel Macron et la maire de Saint-Denis, Éricka (…)
Le Haut Conseil de la famille, de l’enfance et de l’âge est revenu dans une note sur la période inflationniste 2021-2025 et ses effets sur le (…)
Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)
En visite à La Réunion, le président de la République a échangé avec le monde agricole, durement affecté par le cyclone Garance qui a suivi un (…)
Mézami l’ariv amwin dann mon éskolarité kotoiye bann marmaye néna bone tète. Mi rapèl inn téi konpran toute pli vite lé z’ote, téi rotien toute (…)
Selon le ministre de la Santé, Yannick Neuder, "autour de 120.000" personnes pourraient avoir été contaminées par le chikungunya, maladie (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)
Le président de la Cour des comptes et du Haut conseil des finances publiques, Pierre Moscovici, a mit en garde contre des prévisions trop (…)