Antrokoz èk Babou B’Jalah

Loran Dalo, zwar, fabrikan Zinstriman Péi

24 out 2007

Na poin Maloya, si roulèr, kayanm, bob, tanbour la pa là. Ala i rénioné i yèm son péi, i yèm son kiltir, i sobat po fé avanss ali pli devan. Li zwé èk Danyèl Waro, li voiyaz partou, i aprann zwé ankor èk bann Kïbin laba dann péi Castro. Là, li rakont anou koman li la tonm dann la mizik, épisa pokosa li fabrik Zinstriman Péi. Antrokoz èk Loran Dalo.

Loran Dalo, kisa ou lé ?

- Moin lé né Sinn-Ni, Sint-Klotild. Apré, moin té frékant bonpé la Sours. La kaz mon granmèr, mon granpèr lé koté là ba.

Ou lé né dann in famiy mizisien ?

- Na poin pèrsone. Na d’ot bransh familial i zwé déza, lé bien konï. Bann Max Dalleau, bann fredo i zwé èk Bastèr lontan. Mé koté moin mèm, koté moin na poin.

Kosa la fé venir aou à la mïzik ?


- Mi koné osi moin. In zour, moin la pï repèr le klé de dépar. Ousa moin té abit la Sours, navé bann Vellaye, le gramoun Georges Vellaye, èk son garson Tikok, le group Tisours. Moin la komans zwé komsa. Moin té antan zot. Apré mi di « té bin ! Fo mi rod in zinstriman po moin zwé osi ». Epi, navé in kamarad amoin té i apèl Ti Luc. Sa mi vé signalé, parske Ti Luc té i zwé Bongo tousala. Tou lé soir, li té pass amoin in karé. Moin té atann mon karé, ou voi, kan banna té an trinn zwé. Mi té voi, moin lavé le ti zafèr osi. Apré moin la parti voir mon papa, si li gingn investir dann in ti zinstriman.

Ou lavé kèl az là ?

- Moin navé sèz an, disèt an, par là. Moin la zwé la Sours, épi moin té l’OAD osi, Orphelin apprenti d’Auteuil. Moin té fé formasion métalié. E navé in lédikatèr té i apèl Thierry Lamocha. Demoun i doi raplé se non là, èk le group Tèt Bann. Té le fondatèr é le shantèr. Donk la fin lané, li di anou alon propoz in spektak. Moin la di « moin nana in ti perkision, mi vienn ashté ». Moin la amené, lot son bass, tousa. Epi la défil komsa.

« Zordi, moin la gingn in kalot »

E la rankont èk Danyèl ?


- La rankont èk danyèl té parapor moin té yèm alé Sin-Lui èk in ga la Sours, té koné d’ot ga, Patrick Manant, tousala. In zour, li di amoin « alon batt in karé Sin-Lui. Na in kamarad i apèl Patrick Manant i zwé èk Danyèl ». Moin la parti. Le feeling la bien pasé, la kaz Patrick Numan, in kamarad osi la Rivièr Sin-Lui lao. Lété dann fon la rivièr, fé kui manzé, zwé djembé tout la zourné, sa té génial. Banna i demann amoin « ou koné Danyèl Waro ». Mi di « mi koné ali in ti pé », mé an plis moin té i èm pa le Danyèl Waro, moin té i èm pa le bann morso. Moin la ékout sa, kinz an, latorz an, moin té i èm pa sa, moin. Le kasèt « gafourn », mi di sé kwé sa ? Là zordi, moin la gingn mon kalot.

E i fé konbienn tan out zistoir èk Danyèl ?

- I fé o-moin kinz an là.

Kinz an, é in takon de péi...

- In takon de péi, in takon zafèr otour. Moin té èk li dési « Batarsité », « Foutan Fonnkèr », « Bwarouz », é « Grinn sièl », kat sédé moin lété ansanm. E nou la fine voiyaz in pé partou.

Anparmi bann péi là, nana Cuba... pokwé Cuba ?

- Oté Cuba ? mi zwé bann zinstriman in pé afro-cubain, mé soman sé Lafrik kwa ! mé l’ariv là ba par d’ot viraz. Nana le Conga, épi mi yèm la mïzik afrokïbèn. Moin la di, soré bien in ga i yèm sa, li sar voir in kou koman i lé, à la baz mèm. Moin la fine alé dé foi. Le premié foi, moin la parti an staz komsa là èk in ot dalon, Pascal Futol. Nou la parti troi semèn. E apré nou la roparti pré d’in moi, dernié kou.

Koman i s’pass lé rankont là ba, alor ?

- Ou nana bann prof lé là, i akèy aou tou lé matin, tou lé z’aprémidi. Nana bann sorti, alé voir bann rumba koman i marsh po vréman. Epi nou té marsh èk la popilasion, èk le pèp mèm. Nou té marsh èk bann kïbin, in dalon anou. Nou dalon in pé, épi n’i zwé in pé, i amèn lé ga voir d’ot zafèr ke lé akadémik vréman. Là, i mont vréman... le serviss kabaré kwé !
Mé pokwé, forséman Cuba, ou noré pï aprann ayèr ?
Listoir osi, listoir politik osi. Dann mon manièr viv osi, moin lé tré indépandan, révolisionèr in pé. Epi listoir le Che tousala.

Oui, dayèr le Che ou nana partou, dési out loto ziska ...

- Voilà, é sé in pèp mi yèm bien osi. Sé in pèp indépandan, in pèp révolisionèr, lé ga i travay, na touzour in nafèr po fé. E pi zot manièr, zot lam révolisionèr lé là.

Sé sat i mank La Rénion ?

- A oui, nou lé zanti isi, nou lé pasifik, tro, tro, tro pasifik.

Alors, sé kwé lapor Loran Dalo dann la mizik La Rénion ?

- Lapor sé sirman le koté tré tanbour, ke moin mi pé améné dann in group. Moin na in ta de tandanss, moin. Shé Danyèl na détroi fraz i sone vréman afrocubano. In zour, na in moun i di amoin « ou zwé pa rienk èk Danyèl, alor ». Li la vi amoin èk Toulkou par ègzanm, dine ding dong. Epi là, li la apèl amoin, nou la zwé in pé, nou la fé in sédé. Dèrnièrman, moin té èk Benjam. Tout fason, demoun i komans remarké osi le koté Tanbour sé le koté va gingn fé bouz azot, va gingn fé voir azot in pé pliss, sirman. Nou na tandanss à rosanm touzour déor po nou gingn bouzé. Non. Tanbour, voi, kayanm, roulèr, bob, é sé parti. I pé amèn demoun loin. Si lé bien prézanté, lé gayar.

Koman lé bien prézanté, alor ?

- I fo na in moun i shant, i esplik in nafèr. I fo pa rakont zoizo i vol, solèy i naz. I fo na in fason amèn le mo. Par ègzanp Péters, sa la fine désot, kome nou di dann langaz persionis, la fine désot détroi baro. Danyèl la fine ariv lot koté, li. N’i zwé èk li, mé li lé lot koté, li. I ésèy diriz amoin in pé.

E ou suiv bien la kadanss, mi di aou, si sé pa ou ki amèn le roulman tazantan. N’i voi èk le spektak Michto Maloya ansanm Titi Robin. Té i san bien bann perkï ...

- Oui. Là, navé Vincent roulèr, épi amoin kongas. Tanzantan, moin té si roulèr, non in morso moin té si roulèr, le morso “Oté La Rénion”.

Zinstriman Péi dann la min Loran

Dayèr ! an parlan de roulèr, ou fabrik Zinstriman Péi, out mark dépozé. Ou la rouv inn boit po fé sa, bann zinstriman tradisionèl La Rénion ?

- Voilà ! Mé le zafèr té bizar la manièr la tourné. Moin lavé gingn in ti formasion po alé fé èk bann zèn marmay Sin-Pol. Té tourn otour la fabrikasion. Mé moin té komans mèm. Té an bourzon mèm. Moin la parti fé po gingn in monay po moin manzé. Epi, moin la tonm dan le zafèr koma. Danyèl té done amoin in pé flèr kann. La fabriké, la komans alé komsa. E mi di, akoz pa mi fé sa in kou vréman. Mi fé in zafèr, mi kri lindépandans, moin lé indépandan, fo mi fé zinstriman mon péi, mi aranz, mi vann, mi gingn mon soso èk sa. La parti komsa. Epi moin la gingn in klian, té falé papié tousa, moin la mèt amoin in pé pliss dan la légalité, m’a dir rénioné, alé pa di fransé. Moin la mèt amoin dan la légalité le péi. Falèt voir la sirèt tousala. Moin la fé in staz la shanm dé métié. Apré la vni pli zofisièl. Voilà, la rann le zafèr pliss ofisièl. Koméla, mi travay. Na in pé demoun i pass là, i ashté in roulèr, i ashté. Là, moin la fé in travay po konsèrvatoir La Rénion. Fé in pé roulèr, réparasion.

I fé konbienn lavantïr i dïr là ?

- Na kat sink moi, là. I prézant ti lanp ti lanp, ti boushé ti boushé, in kiyèr inn déyèr l’ot, voilà, firmézir, dousman.

Alor, kèl zinstriman nana isi ?

- Po linstan, mi mont roulèr. Mi di pa mi fé roulèr. Parske mi ashté bann fût, le matièr premièr, apré mi travay ali. Mi mèt la po dési, mi trèt la po bèf, mi fé tanbour malbar, mi fé bob, kayanm, pikèr, épi mi fé répérasion osi, konga, bongo, djembé.

Lé ésansièl po in perkïsionis répar li mèm son zinstriman ?

- Oui, lé ésansièl, parske si ou la pa tro de moyen, ou gingn zis in po, lé gayar ou mont out zafèr ou mèm. Na demoun i gingn pa vréman, zot lé pa manïèl. Moin, moin la fé po moin dabor. Apré, moin la komanss fèr apré par la suit.

In zour, Sami (ndlr : Pageaux-Waro) la rakont amoin le kayanbolaz ?
(Loran i pouss in ti rir) Kayanbolaz !

- Oui, le nouvo fason sokouyé kayanm. La cite aou dayèr, té kaziman in zé rant zot dé. Ou nana touzour se gou de reshersh ?
Touzour, touzour. Kom di banna, mi atann pa roti kui, mi vé dir aou koma mi baz pa si Zaki. Si zaki pi là, koman i fé ? Pars, Zaki lé bien, mé si Zaki pi là, i fo alé voir Zan-Pol. Non. Epi, moin lé kïrié, mi yèm rodé. Mi voi in nafèr mi konpran pa tro, i fo mi ésèy soubatt. E dayèr èk Danyèl moin sé le pli vié zwar la rèss èk li. Donk tout bann zèn i ariv èk tout bann tèknik zot i apran, po moin èt à la otèr zwé èk zot, moin lé oblizé èt toultan d’actualité. Moin i fo mi fourni in boulo doub opré de banna. Sa in ga kome Damien, sa i ariv èk pèrki, gitar, voi, i kok amoin. T’a kok à moi (Loran i ri). Epi, Sami li poz in nafèr, navé lontan moin té voulé fé sa. Bon, mé apré, Danyèl i fo done ali le tan, kome li done anou le tan. I fo pa n’i fourni in démil tour, é li tourn an sinsant tour. I fo nout travay lé bien ékilibré. Mintnan, kome lé ga l’anvi fé sa, é Danyèl la fé in progré énorm dépi mi koné ali, an voi, an mélodi. Rythmiquement Danyèl nana in bon zasiz. Donk li avans komsa. Amoin, moin lé kosté koté li, mi avans komsa osi. Epi bann Sami i ariv, rop, vap, vap, le zafèr i tourn, Danyèl i komanss rant dedan, mi bèk mon grinn sièl. I mélanz, Epi i done sa, i done in kayanbolaz.
E dan la fabrikasion de zinstriman de mizik, ou nana se gou la reshersh ?
Osi, tazantan, i ariv, moin nana in flash, mi fé in zafèr, mé po linstan, kome mi komans mèm, mi préfèr réparé, aranz ali dousman, épi kan moin na in tan osi, parske kan moin la débité moin la gingn in bon ti paké travay osi, donk moin la pa tro le tan pouss ali ankor. Dann in zourné, mi pé pass si troi kalité zinstriman. Si moin la komanss fé kad kayanm, mi fini èk in bongo, asoir mi armont in roulèr. Dann in zourné, i fo mi ésèy likid in pé mon bann komann. E travay sérié i pèy. Si ou la komanss retardé, lé fini.
Ousa i pé trouv aou, dann fé-min, dann salon ?
Po linstan, non, lé pa d’actualité. Po linstan, mi rèt in pé la kaz. Parske mi sava tèlman. Lé bon rèt là osi, fé mon travay, trankil. Là, rienk moi de zanvié n’i sava. Pètèt nora in mouvman par là, mi koné pa ousa.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • mi veu kontact loran dalo mi néna un ladresse mail [email protected] merci si zot y gane fé sa po moin lé bel pou un zistoir instruman traditionnel mi lé en france é nou veu fé un groupe maloya voila na trouve pass lo mézag po moi


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus