Zot i koné kisa i lé Sintespédi ?

27 zwiyé 2007

I paré in bann sèr Paris noré kri ali, larzan kontan, Sintespédi, porézon navé marké si zot koli « in expedito ». Si légliz katolik, i prétan pa dir sé vréman in sin, li kit Sintespédi viv trankil. Parlfèt, Sintespédi lé aprésié par bann rénioné. Na ka voir tout bann ti kaz bondié, pinn an rouz, partou dési bor shemin, parfoi mèm demoun i done ali in landroi espré po li dan zot kour. Isi La Rénion, kan i sar voir Sintespédi, i di sé po le bien ousansa parfoi fé le mové mèm. Takon bouzi alimé, tisi rouz pandiyé, Sintespédi i kri pa la fré par isi nout koté.

Isi La Rénion, mé pa rienk

Li la énèt dann la relizion katolik, soman l’amay èk détroi kroiyanss té sort dann Linn, détroi i di osi laba koté Madagaskar. Soman, si i gard bien, son linz i amont anou li sé in lézionèr romin. Selon la lézann, in komandan romin téi sort Larméni. Il noré galiz ali èk la relizion Jézi, soman lanpérèr Dioclétien la niabou fé koup son tèt par l’an 303. A vré dir, légliz i koné pa vréman si, lé vré, la pa vré. I anpèsh pa demoun alé pri ali po gingn travay, larzan. I prétan dir li sé le sin-patron bann marmay lékol, bann kolblan i diriz la monay, é osi bann moun i pass zot permi loto. Pèrsonèlman, mi pouré pa dir konbienn moun i pri ali. Soman, kan n’i voi koman la kaz Sintespédi lé bien apropté, n’i pé dir li nana son monn, son bann fidèl. Soman sa, kalkil pa li vi rienk La Rénion. Nana détroi péi la vi Sintespédi poz son bagaz dan zot kroiyanss. Sétaki là ba Monréal o Kanada, oubiensa dann la Franss à Lion, kisoi légliz Saint Geniès de Comolas dan le Gar, sinon à Bastia an Kors, épisa ankor à Nis. Otroman di, nana in takon demoun i pri ali. Alé pa kroir, moin la mèt amoin à prié. Koik n’i devré di Sintespédi asé plané, si sé li le Sin i okip le travay, fé in sor po bann rénioné ...

Babou B’Jalah


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus